GEOGRAFIJA

 

KLIMATIPOVI KLIME

 

 

 

 Reljef SAD-a brlo je raznolik pa se izdvajaju 4 velike reljefne cijeline: Apalači, obalne ravnice, središnje nizine i Kordiljeri. Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te podijele i obuhvačaju se posebnim regionalnim pregledom.

Paraleno s istočnom obalom Atlantika pruža se paleozojski planinski lanac Apalača (Appalachians) koji je bogat rudama, a posebno ugljem. Tokom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara.
  1. Uz obale Atlantskog okeana prostiru se obalne ravnice. Obalna ravnica uz Meksički zaliv kao klin se zabija 900 km uz Mississippi do ušća rijeke Ohio. Obalna ravnica uz Atlantik blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantiku. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug vapnenačko poluostrvo nastalo u tercijaru Florida(poluostrvo). Na niskom poluostrvu prostrane su močvare.
  2. Na cijelom prostoru između Apalača i Stjenovitih planina rasprostire se širok prostor središnjih ravnica oko porječja Mississippija koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a na sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
  3. Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac Koriljera dijeli se na Stjenovite planine, ravnjake i zavale i pacifički priobalni prostor Kordiljera.

 Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je pleisticenska glacijacija. Tokom dva miliona godina ledeni pokrov je pokrivao kanadski štit i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu . Na planinama na zapadu bili su brojni lednici. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena kanadskog štita i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka ledenog doba dubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera (Velika jezera, Winnipeg, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave- Veliko ropsko jezero, Great Bear- Veliko medvjeđe jezero). Lednici su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

     KLIMA:

Velik prostor SAD-a ima i velike klimatske različitosti na koje utieču reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. Apalači i Kordiljeri čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. pamuk , južno voće). Obrnuto ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno i djeluje na sve kulture, npr. na pšenicu.

Na dodoru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sastav tornado. Sa sjevernijeg Tihog okeana duvaju stalni vlažni vjetrovi koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padavina na Obalnim planinama, Sierra Nevadi i Kaskadskom gorju, a dalje prema istoku diva relativno suv i topao vjetar-fen.I s juga, Iz Meksičkog zaliva dolaze vlažne zračne mase koje prodiru daleko na sjever.

Tipovi klime

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: Umjereno tople kišne klime imaju srednji i istočni dio SAD-a. Sredozemna klima s malo padavina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika. Prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. Suve pustinjske i polupustinjske klime su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnica i zavala, a biljni pokrov je oskudan većinom trave i kaktusi. Najviši planinski dijelovi imaju snježno- šumsku klime. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna Labradorska i Kalifornijska morska struja.

 

Nazad