DRŽAVNO UREĐENJE
Rusija
je federativna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti.
Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština. Zastupnike gornjeg doma,
Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i
dr.), a zastupnici donjeg doma, Dume, biraju se u izravnim izborima na mandat od
četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sustava.
Izvršnu vlast dijele predsjednik i vlada na
čelu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokružnim
sustavom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata.
Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom
većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može
raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u
području imenovanja, često je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik
oružanih snag
FEDERALNA STRUKTURA
Federalna
struktura Rusije je složena i obuhvaća 89 federalnih subjekata s
različitim razinama autonomije. Najveću autonomiju ima 21 autonomna republika
(to su npr. Čečenija, Tatarstan ili najveća
Saha
(Jakutija)). Osim njih, postoji i 10 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast.
Većina ovih autonomnih jedinica osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s
tadašnjom politikom o nacionalnostima koja je svakoj većoj nacionalnosti davala
pravo na domicilni teritorij.
Ostatak državnog
teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne
autonomije. To su 49 oblasti, 6 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt
Peterburg).
Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele - 7 saveznih okruga od
kojih svaki obuhvaća više federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje
federalni predsjednik. To su:
1 .Središnji savezni okrug
2. Južni savezni okrug
3. Sjeverozapadni savezni okrug
4. Dalekoistočni savezni okrug
5. Sibirski savezni okrug
6. Uralski savezni okrug
7. Privolški savezni okrug
 |
 |
 |
 |
 |
 |