ISTORIJA
Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi
su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici iz
Skandinavije. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je povijest istočnih Slavena
pokazalo se prihvaćanje Pravoslavlja kao državne religije 988. u doba velikog
kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i
izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Europe.
Tri
najvažnija perioda u razvoju Rusije su bili:
STVARANJE CARSTVA
Invazija Mongola u 13. vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske
Rusije na veći broj neovisnih kneževstava,koja se počinju isticati u 14 vijeku.
Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima,
započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim
kneževima. (1462. - 1505.) koji je udvostručio državni teritorij na račun
susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i Ivanom IV. Groznim (1547. -
1584.), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.
SOVJETSKA RUSIJA
Vladimir Iljič Lenjin - osnivač SSSR-a
Loše stanje na bojištu u prvom svjetskom ratu, prijeteći kolaps gospodarstva i
pad popularnosti prisilili su cara Nikolu. na abdikaciju i u veljači 1917.
Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se
uspjele učvrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. državnim udarom vlast
preuzela stranka boljševika - komunista predvođena Vladimirom Iljičem Lenjinom
(Oktobarska revolucija). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su
boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni
grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika (SSSR). Istaknut u ovo doba bio je i Lav Trocki, osnivač Crvene
Armije.
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo Josif
Staljin (vladao je do 1953.) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i
nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina
započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u
kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.
U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najveći doprinos pobjedi
saveznika s više od 20 milijuna poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim
dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokracijom,
SAD-om - Hladni rat. Rastući utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput
osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje
sovjetskog gospodarstva i rastuće društvene tenzije. Godine 1991.
komunistički sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je
najveća i najznačajnija upravo Rusija.
NAKON RASPADA SSSR-a
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je
dosegnula dno 1998. krenula putem gospodarskog oporavka
i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog
proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina čiji je mandat bio
obilježena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije,
zamijenio je 1999. Vladimir Putin kojeg ruski građani i inozemni promatrači
smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.
Od 1994. traje gerilski sukob čečenskih pobunjenika koji se bore za neovisnost
republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u
Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama
gerilaca. Najteži napad zbio se 2004. - talačka kriza u Beslanu.
NAZAD