KULTURA

 

 

Muzeji          Obrazovanje          Noćni život 

 

 

Sport                 Turizam 

 

 

Mediji

 

 

 

Beograd je domaćin mnogim kulturnim manifestacijama, uključujući FEST (Međunarodni filmski festival), BITEF (Beogradski internacionalni teatarski festival), BELEF (Beogradski letnji festival), BEMUS (Beogradske muzičke svečanosti), Beogradski sajam knjiga, i Beogradski festival piva. Dobitnik nobelove nagrade Ivo Andrić je napisao svoj najpoznatije delo „Na Drini ćuprija“ u Beogradu. Ostali istaknuti autori iz Beograda su: Branislav Nušić, Miloš Crnjanski, Borislav Pekić, Milorad Pavić, Meša Selimović i mnogi drugi. Većina srpske filmske industrije se nalazi u Beogradu, a jedan od najpoznatijih filmova snimljenih ovde je i film Emira Kustirice iz 1995, dobitnik Zlatne palme na Kanskom festivalu - Podzemlje. Grad je bio jedan od glavnih centara Jugoslovenskog novog talasa 1970-ih: VIS Idoli, Ekatarina Velika i Šarlo Akrobata koji su svi iz Beograda. Ostali poznati beogradski rok umetnici: Riblja čorba, Bajaga i instruktori i ostali. Tokom 1990-ih grad je bio glavni centar (u bivšoj Jugoslaviji) muzičkog žanra turbofolk. Danas je centar srpske hip hop scene, sa izvođačima kao što su Beogradski Sindikat, Škabo, Marčelo i mnogi drugi. Beograd ima mogo pozorišta, a najpoznatiji među njima su Beogradsko narodno pozorište, Jugoslovensko dramsko pozorište, Zvezdara teatar, i Atelje 212. U Beogradu se nalazi Srpska akademija nauka i umetnosti, Narodna biblioteka Srbije i Istorijski arhiv Beograda.

 

 

 

 

Muzeji

Najčuveniji muzej u Beogradu je Narodni muzej, osnovan 1844. godine. Sadrži kolekcije više od 400.000 izložbenih materijala - uključujući mnoga strana remek-dela. Poznato Miroslavljevo jevanđelje se nalazi u muzeju. Vojni muzej je naročito popularan za strane turiste, najviše zbog delova „nevidljivog“ (stelt) aviona F-117 kog su oborile jugoslovenska protivvazdušna odbrana u toku NATO bombardovanja 1999., a pored toga se nalazi još preko 25.000 ostalih izložbenih predmeta od kojih neki datiraju i iz Rimskog perioda. Sličan muzej je muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva koji ima više od 200 aviona, od kojih su 50 stalna postava. Nekoliko aviona u muzeju su jedini „preživeli“ primerci tog tipa, kao npr. Fiat G.50. Muzej izlaže i neke delove oborenih američkih i NATO aviona. Etnografski muzej, osnovan 1901, sadrži više od 150.000 predmeta pokazujuću ruralnu i urbanu kulturu Balkana, tačnije država bivše Jugoslavije.Muzej savremene umetnosti sadrži kolekciju sa oko 8.540 primeraka umetničkih dela iz Jugoslavije od 1900. godine[55]Muzej Nikole Tesle, osnovan 1952. godine, čuva lične stvari Nikole Tesle, naučnika po kome je jedinica Tesla dobila ime. Muzej čuva oko 160.000 originalnih dokumenata i oko 5.700 ostalih predmeta. Poslednji od većih Beogradskih muzeja je Muzej Vuka i Dositeja, koji pokazuje život, dela i zaveštenje Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića, reformatore iz 19. veka koji su reformisali srpski književnik jezik i bili prvi ministri srpskog obrazovanja. Jedan od neobičnih muzeja u Beogradu je Muzej afričke umetnosti, osnovan u vreme socijalističke solidarnosti sa nerazvijenim nacijama Trećeg sveta.

 

Obrazovanje

Beograd ima dva državna univerziteta i nekoliko privatnih institucija za više i visoko obrazovanje. Beogradski univerzitet je osnovan 1808. godine kao Velika škola i jedan je od najstarijih obrazovnih institucija u državi (najstarija visoko-obrazovna ustanova je Učiteljski fakultet u Subotici koja datira još iz davne 1689. godine). Više od 70.000 studenata studira na Beogradskom univerzitetu U Beogradu postoji 195 osnivnih i 85 srednjih škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sistem sadrži 51 stručnu, 21 gimnaziju, 8 umeničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih učenika uči 22.000 zaposlenih u preko 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 m˛.

 

Noćni život

Beograd ima reputaciju prestonice koja nudi živopisan noćni život, sa mnoštvom klubova otvorenih do svitanja koje je moguće posetiti širom grada. Najprepoznatljiviji su klubovi smešteni na splavovima duž obala Save i Dunava

Vikend-posetioci, posebno oni iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, smatraju Beograd većom metropolom od svojih prestonica, usled prijateljske atmosfere, sjajnih klubova i barova, jeftinih pića, nepostojanja jezičke barijere kao i liberalne regulative vezane za noćni život.

Poznata mesta za ljubitelje alternativne i muzike, odnosno kulture koja ne potpada pod mejnstrim, su poznati i afirmisani klubovi kao što su „Akademija“ i kultni „KST“ (Klub studenata tehnike), smešten u podrumu Elektrotehničkog fakulteta. Jedno od najpoznatijih mesta za alternativne kulturne događaje u gradu je „SKC“ (Studentski kulturni centar), lociran prekoputa Beograđanke, jedne od znamenitijih građevina Beograda. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih bendova se često održavaju u centru, a on je i mesto održavanja različitih umetničkih izložbi, kao i javnih debata i diskusija.

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu praćenom starogradskom muzikom, tipičnom za severne krajeve Srbije, mogu da se odluče za veče u Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gde su se skupljali pesnici i umetnici krajem 19. i početkom 20. veka. Skadarska ulica i okolina su ispunjeni nekim od najboljih i najstarijih beogradskih restorana, koji potiču još iz tog periodaNa jednom kraju četvrti nalazi se najstarija beogradska pivara, osnovana u prvoj polovini 19. veka

Beograd ima i malu gej scenu gde se okupljaju homoseksualci, biseksualci i transvestiti. Grad ima malobrojne stalne gej klubove, i nekoliko gej kafića u centru grada. LGBT zabave se organizuju na svakih mesec dana, i promovišu ih uglavnom srpski gej internet portali. Netrpeljivost prema seksualnim manjinama je i dalje relativno uobičajena u Beogradu kao i u celoj Srbiji.

 

Sport

Postoji oko stotinu sportskih objekata u Beogradu, od kojih su mnogi u mogućnosti da ugoste sve vrste sportskih događaja. Beograd je bio domaćin mnogim, bitnim sportskim događajima u bliskoj prošlosti, uključujući Evropsko prvenstvo u košarci 2005., Evropsko prvenstvo u odbojci 2005., Svetsko prvenstvo u vaterpolu 2005. i Evropski olimpijski festival mladih 2007. Beograd će biti grad domaćin Letnje univerzijade 2009. godine

Beograd se dva puta neuspešno kandidovao za Letnje olimpijske igre i to za olimpijadu 1992. kada je ispao u trećem krugu glasanja Međunarodnog olimpijskog komiteta, tada su se igre odžale u Barseloni i Letnje olimpijske igre 1996. kada je grad domaćin bila Atlanta.

U gradu se nalaze dva najveća i najuspešnija fudbalska kluba u Srbiji, Crvena zvezda i Partizan kao i nekoliko drugih prvoligaških klubova. Dva najveća fudbalska stadiona u Beogradu su Marakana (stadion Crvene zvezde) i Stadion JNA (stadion Partizana). Beogradska arena se koristi za košarkaške mečeve, zajedno sa halom Pionir., dok se Tašmajdanski sportski centar koristi za vaterpolo utakmice.

Ada Ciganlija je bivše ostrvo na reci Savi, i beogradski najveći sportsko-rekreativni kompleks. Danas je povezan sa obalom, praveći veštačko jezero na reci. Jedna je od najpoznatijih destinacija za Beograđane tokom vrelog leta. Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razne sportove uključujući golf, ragbi, fudbal, košarku, odbojku, bejzbol i tenis. Ekstremni sportovi su takođe dostupni, kao što su bandži džamping, skijanje na vodi i pejntbal Na ostrvu se nalaze i razne staze, gde je moguće voziti bicikl, šetati se ili džogirati.

 

Turizam

Od 2000, uporedo sa državnim obnavljanjem diplomatskih odnosa sa Zapadnom Evropom i Amerikom, u Beogradu se primećuje povratak stranih turista odsutnih još od ratova iz devedesetih godina.

Istorijski delovi i zgrade Beograda su gradske najveće atrakcije. One uključuju Skadarliju, Narodni muzej Srbije obližnje Beogradsko narodno pozorište, Zemun, Trg Nikole Pašića, Milošev konak, Konak kneginje Ljubice, Terazije, Studentski trg, Kalemegdan, Knez Mihajlovu ulicu, zgradu Parlamenta Srbije, Hram Svetog Save i Stari dvor. I pored ovoga postoje mnogi parkovi, spomenici, muzeji, kafići, restorani i prodavnice, i to sa obe strane reke Save. Mauzolej Josipa Broza Tita, nazvan Kuća cveća, parkovi Topčider i Košutnjak koji se nalaze u blizini su takođe popularni, posebno posetiocima iz bivše Jugoslavije.

U poslednje vreme broj mladih posetilaca se veoma uvećao, naročito oni iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine koji uživaju u noćnom životu grada.

 

Mediji

Beograd je najznačajniji medijski centar u Srbiji. U Beogradu je sedište Radio televizije Srbije - RTS, koji je trenutno u procesu transformisanja u javni servis.PGP RTS se takođe nalazi u Beogradu. Najpopularnija komercijalna medijska organizacija je RTV Pink, srpski multunacionalni medij, poznat po svojim popularnim zabavnim programima, za koje neki smatraju da su senzacionalistički i da su niskokvalitetni. Veoma popularna medijska organizacija je B92, još jedna medijska kompanija koja ima svoju televizijsku i radio stanicu, izdavačku delatnost i jedan od najposećenijih internet sajtova u Srbiji.Ostale televizijske stanice u Beogradu su: TV Košava, TV Avala, i ostale koje pokrivaju veću Beogradsku gradsku površinu, kao što su Studio B i TV Politika. Postoje i mnogi specijalizovani kanali kao što su: SOS (sport), Metropolis (muzika), Art TV (umetnost), Sinemanija (filmovi) o Hepi TV (dečiji programi).

Dnevne novine sa sedištem u Beogradu su: Politika, Večernje novosti, Blic, Glas javnosti,Sport, Sportski žurnal, Borba, Danas, Kurir i Pres.Besplatne dnevne novine 24 sata su osnovane u jesen 2006. godine.

Dva najpoznatija nedeljnika u Srbiji NIN i Vreme se takođe štampaju u Beogradu.

Najpoznatije radio stanice u Beogradu su: Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Barajevo, Radio Golf, Radio Jugoslavija, Radio Lazarevac, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Pingvin, Radio Politika, Radio Top FM, Radio S i Radio Studio B.

Takođe, u Beogradu se nalazi i nekoliko novinskih agencija kao što su: Tanjug, FoNet, Beta i Tiker