Ako od Sunca letimo brzinom svetlosti za 8 minuta i 30 sekundi u dobrom smeru i pravcu stižemo do treće planete po redu. Iz daljine izgleda kao i svaka druga planeta ali ona nije obična već je poseba u odnosu na sve druge. Dok je Merkur vreo bez atmosfere a Venera prekrivena gustim otrovnim oblacima sa visokom temperaturom, treća planeta je izuzetna, obojena u otmeno plavo a iznad njene površine postoje beli oblaci. Za razliku od drugih planeta na Zemlji ima obilje vode, prekriva tri četvrtine površine planete i neki u šali smatraju da bi ova planeta trebalo da se zove Voda. Međutim mi je zovemo Zemlja. Ono što Zemlju posebno izdvaja od ostalih nebeskih tela koja poznajemo jeste život. Možda života ima i na nekim drugim mestima, ali sigurno je jedino da ga ima na Zemlji.
Od Sunca Zemlja je
udaljena oko 149.600.000 kilometara što se zove Astronomska jedinica
(AJ). Zemlja obiđe oko Sunca za 365,2564 dana, idući brzinom od oko 30
kilometara u sekundu. Od svih čvrstih planeta Zemlja je najveća, a peta
je po veličini ako posmatramo sve planete. Njen prečnik iznosi 12.756
km, ali ako poredimo Zemlju sa Suncem onda nam ona izgleda vrlo malom.
Njen prečnik je 109 puta manji od Sunčevog. Za razliku od Merkura i
Venere, Zemlja ima jedan prirodni satelit - Mesec. Srednje rastojanje
Mesec - Zemlja iznosi oko 384.400 kilometara. Masa Zemlje je 81,3 puta
veća nego masa njenog pratioca, pa se centar mase sistema Zemlja - Mesec
nalazi unutar Zemlje. Posmatrana sa Meseca, Zemlja je plavkasta i ta
boja potiče od vodene površine (hidrosfera), koja prekriva oko 71% ili
skoro 2/3 Zemljine površine. Zemlju čine osnovno telo, vodena površina -
hidrosfera i gasoviti omotač - atmosfera.
Predstavu o unutranjosti Zemlje dobili smo zahvaljujući seizmičkim istraživanjima. Zemljotresi proizvode talase koji nose informaciju o unutrašnjosti planete i na osnovu tih informacija zaključeno je da se Zemlja sastoji od slojeva. Osnovno telo Zemlje se sastoji od kore, mantije (omotača) i jezgra. Jezgro se sastoji od gvožđa i nikla (oko 80 - 90%). Gustina unutrašnjeg jezgra iznosi 15 do 18 gr/cm3 i deli se na tvrdo (unutrašnje) jezgro i nešto mekši omotač (spoljašnje jezgro). Temperatura jezgra iznosi oko 6900 K. Danas se smatra da je u jezgru skoncentrisano oko 10 - 20% ukupne mase Zemlje. Gledano u globalu, Zemljin hemijski sastav (po masi) je: gvožđe 34.6%, kiseonik 29.5%, silicijum 15.2%, magnezijum 12.7%, nikal 2.4%, sumpor 1.9%, titanijum 0.05% itd.
Za razliku od
ostalih terestričkih planeta, Zemljina kora je podijeljena na 8 većih i
dvadesetak manjih tektonskih ploča koje "plivaju" po otopljenom omotaču.
Dva su glavna procesa odgovorna za pomeranje ploča: stvaranje nove kore
od magme koja izvire iz vulkana i podvlačenje jedne ploče ispod druge.
Tektonske ploče kreću se brzinom 5 do 10 cm godišnje. Susedne ploče mogu
se sudarati i stvarati nove planinske lance, pa su tako Himalaje nastale
sudarom Indijskog podkontinenta sa Evroazijskom pločom a Rocky Mountains
sudarom Tihookeanske i Severno Američke ploče. Na nekim mjestima ploče
se kreću jedna pored druge (San Andreas Fault u Kaliforniji, SAD).
Potresi su najčešći na granicama ploča.
Danas u svetu postoji osam velikih tektonskih ploča:
Vulkani su imali, i još uvijek imaju, vrlo važnu ulogu u formiranju Zemljine površine. Više od 80% Zemljine površine vulkanskog je porekla. Emisije gasova iz vulkanskih grotla stvorili su Zemljinu sekundarnu atmosferu (prva je bila od vodonika i kratko je trajala) i okeane, što je omogućilo nastanak života. Tokom miliona godina, vulkanske erupcije su stvorile mnoge planine, platoe i ravnice.
Zemljina atmosfera
je po svom sastavu 77% azota, 21% kiseonika, te argona, ugljen dioksida
i vodene pare. Neposredno nakon nastanka Zemlje verojatno je bilo mnogo
više ugljen dioksida ali je pojavom života pre svega biljaka, sastav
atmosfere se počeo menjati. Pošto je ugljen dioksida rastvorljiv u vodi
danas se najveća količina prastarog ugljen dioksida nalazi u karbonitnim
stenama, te nešto manje u okeanima. Mali deo ugljen dioksida koji je
preostao u atmosferi vrlo je važan za održavanje efekta "staklene bašte"
koja na Zemlji postoji. Bez toga bi prosečna temperatura na površini
bila -21°C, umesto sadašnjih +14°C.
Čak 71% površine Zemlje prekriveno je vodom. Zemlja je jedina planeta u Sunčevom sistemu na kojem voda na površini može biti u tečnom stanju. Pored toga što je neophodna za sam život voda ima i još jednu bitnu ulogu. Voda je i dobar akumulator toplote koji nam omogućava vrlo mali raspon temperature u atmosferi.
Zemljina se
atmosfera može podijeliti u nekoliko slojeva:
Troposfera je donji deo atmosfere koji je i najgušći. Na ovaj sloj
otpada 80% mase atmosfere. Troposfera je najtanja u polarnim krajevima
(oko 8 km), a najdeblja na ekvatoru (oko 16 km). U ovom sloju
temperatura s visinom opada, a vjetrovi jačaju. Troposfera sadrži i
znatne količine vlage i u nju se dešavaju sve pojave vezane za
vrijemenske prilike. Troposferu od stratosfere odvaja tropopauza.
Stratosfera sadrži male, ali značajne količine ozona koji nas štiti od
štetnih zračenja iz svemira. U donjem delu stratosfere temperatura je
uglavnom stalna. U ovom sloju vladaju snažni vetrovi koji duvaju
brzinama od nekoliko stotina km/h. U gornjim slojevima stratosfere s
porastom visine temperatura postepeno raste do maksimuma u stropopauzi.
Mezosfera donosi nagli pad temperature s visinom do minimuma koji se
nalazi na visini od 85 km. Iznad te visine, koja se naziva mezopauza,
počinje jonosfera.
Ionosfera (ili termosfera) sadrži jone tj. naelektrisane čestice. U ovom
sloju temperatura opet raste do visine od 400 km do termopauze. U ovom
se sloju stvara polarna svetlost.
Egzosfera je redak sloj iznad 400 km visine u kojem pritisak opada do
pravog vakuuma. Ovaj sloj se može smatrati prelazom između Zemljine i
Sunčeve atmosfere.
Osnovni podaci o Zemlji
|
|
Prosečna daljina od Sunca | 149 600 000 km |
Prečnik | 12 756 km |
Period rotacije | 23,93 časa |
Orbitalna brzina | 29,79 km/s |
Orbitalni period | 365,26 dana |
Površinska temperatura | od -55 do 70°C |
Masa (Zemlja=1) | 1 (5,972 × 1024 kg) |
Prosečna gustina (voda=1) | 5,52 |
Površinska gravitcija (Zemlja=1) | 1 (9,81 m/s2 |
Broj satelita | 1 |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |