Priblizno izmedju 10 000. p.n.e i 6 000. p.n.e. oslo je na području engleske do otopljavanja klime i pojave prvih biljaka i zivotijna. Ubrzo se i na ovim prostorima javljaju lovci sakupjac, a nakon njih i prvi ratari. Dolazi do brzog razvoja poljorpivrede, pa dolazi  i do brzog povecanja broja stanovnistva. Dokazi o prisutnosti ljudi na ovom ostrvu su mnogobrojni spomenici, pogrebne komore, kameni nizovi i krugi. Jedni od najstarijih ocuvanih spomenika na podrucju Engleske su u Avebury-ju i Stonehege-u.

Engleska je u to doba izlozena pritisku Kelta, narocito je kulturnom uticaju. Uporedo se razvija poljoprivrede, trgovine, kovanje novca. U vom periodu se javljaju i prvi gradovi i plemenske "drzave". Novi veliki uticaj na stanovistvo ovog ostrva ce imati mocno Rimsko carstvo u vreme cara Klaudija,koji je pokorio neke delove Engleske.Snazan uticaj rimske kulture ce ostati  sve do peto vijeka. Rimljani su izgradili prve puteve, vile i osnovali gradove kao sto su Londinium, danasnji London, Linduma, danasnji Lincoln i druge gradove. Pocetkom petog vijeka, uvreme cara Honorija, rimska Britanija pada po vlast "varvarskih naroda". Zatim, u sestom vijeku podrucje Engeske naseljavaju Sasi i Angli, koji ce imati veliki uticaj u razvoju rudarstva.

Hriscanstvo se pojavljuje uporedo sa stvaranjem kraljestva novih naroda. Prvi pokusaj upostavljanja hriscanstva je u vreme pape Grgura Velikog. On je 597 godine uputio misiju u Kanterberiju, glavni grad  Kenta. Papa je imenovao Teodora iz Tarsusa prvim nadbiskupom Kanterberija.

U periodu do devetog vijeka, brojna mala kraljevstva su nakon mnogih vecih i manjih ratova stvorila tri kraljevstva: Northumbrija, Mercija i Wessex.

Pored ovih nemirna na samom tlu engeske, narodi ovog ostrva su morali i ponovo trpeti napade "varvarskih naroda" i to od strane Vikinga. Vikinzi ce osvajali pojedine delove, unistavali sve pre sobom i pljackali, kao npr samostan Lindisfarne, znacajno vjersko sjediste toga doba. Prvi poraz Vikinzi dozivljevaju od engleske vojske pod komandom kralja Alfreda Velikog u bici kod Edingtona. Pod vladavinom ovog kraja kraljevstvo Wessex sve vise napreduje i prarasta u engesku.

Mirno doba ce traja ti sve do smtri Edvarda III. Kako Edvard nije imao djece nasljedice ga Harold, pod imenom Harold II. Krunu je zelio i Vilim, vojvoda nordijski, pa ce on okupiti veliku vojsku i napasti kralja Harolda i u bici kod Hastingsa ga ubiti. OVaj dogadjaj dovodi Vilima na vlast i velike promene na tlu Engleske. Viljam I Osvajac, od tada tako zvan, donosi nove zakone, oduzima zemlju i daje normandijskoj eliti, uvodi francuski jezik kao sluzbeni jezik, stvara imovinski katastar... sve ovo dovovi do jacanja feudalizma, trgovi i francuskog jezika i kulture.

Novo doga pocinje dolaskom Henrika II na vlast. dolazi do naglog razvoja privrede. Ova nova drzava ce se zasnivati na novcu. Dolazi do velikih promena medju kojima je najizrazenija promena u odnosu gospodar-kmet : ono se menja u odnos zemljoposednik-zakupac.

Vladavina Ricarda Lavljeg Srca i Ivana Bez Zemlje i njihova stalna ratova ce icrpiri zemlju i doneti velika nezadovoljsvta u narodu. Tako da ce Ivan biti primoran da donese Veliku povelju sloboda ili Magna Charta Libertatum, kojom se ogranicava vlast vladara. Magna Charta Libertatum se smatra pisanim ustavnim zakonom engleske, kao i dokument koji janci gradanska prava i vladavinu zakona. Ovo ce dovesti i sve vecem razvoju parlamentarizma u Engleskoj. Parlamentarizam se narocito razvijao u vreme vladavine Edvarda I.

14 vijek u Engleskoj ce biti zapamcen kao pocetak stogodisnjeg rata i pojavi kuge. stogodisnji rat je bio izmedje Engleske i francuske. sreca je u ratu bila promenljiva. Stogodisnje rat je zavrsen u vreme vladavine Henrija V i to porazom Engleske. Nakon ovoga u Engleskoj izbija rat izmedju dve vladarske loze : Jorka (Bijela ruza) i Lancestera (Crvena ruza). Ovaj rat je poznat pod imenom Rat dviju ruza. Zavren je brakom izmedju nasljednika ove loze i ova vladajuca loza nosi naziv Tudor. Ovaj rat je trajao od 1461 do 1485.

Valdavinom Henrija VIII pocinje novo razdoblje u Engleskoj. Tada se osniva Anglikanska crkva , koja je imala mnoge odlike protenstantizma. Protestantizam sve vise jaca u Engleskoj.

U ovom periodi i sama Engleska jaca i siri  i ubrzo ce doci do ujedinjavanja svih drzavica na prostoru ovog ostrva. Proces ujedinjavanja ce dugo i sporo trajati, ali vremeno ce se stvoriti ogromna snazna drzava - drzava Velika Britanija, koja ce proci kroz jos mnoge promene i razvoje, ali ce izaci kao velki pobednik.

Danas Velika Britanija je jedna od najrazvijenijih drzava, kako ekonomsi, tako i kulurna i jedan je od najuticajnijih drzava svijeta.