Poprecnoprugasti misici(skeletni misici) se obicno hvataju na kostima i prelaze preko nekog zgloba, tako da njihovom kontrakcijom dolazi do primicanja hvatista. Ono se naziva tako jer pod mikroskopom daju efekt poprecene ispruganosti, a javlja se zbog posebne ultrastrukture miofibrila koje se nalaze u sarkoplazmi (citoplazmi misica). Poprecnoprugastih misica ima u tijelu preko 600 i vecina su parni misici. Poprecnoprugasto misicje tvori oko 40% ukupne tezine tijela(8% je glatko i srcano misicje).
 

Glatko misicno tkivo je gradeno od stanica vretenastog oblika koje su najdeblje u svom sredistu, a suzuju se prema krajevima. Jezgra je smjestena u sredini stanice (centralno). Ne pokazuje poprecnu ispruganost jer rijetke aktinske i miozinske niti nemaju raspored resetke kao u skeletnom misicu. Ovo tkivo tvori srednji sloj stijenke supljih utrobnih organa (npr. crijevo) koje se zove misicnica. To tkivo izvodi spore kretnje koje se izvode kontinuirano, spontano i ritmicki. Simpaticka i parasimpaticka vlakna su rijetko prisutna oko misicnih vlakana, a djeluju takoder na frekvenciju. Vecina stanica se kontrahira spontano, a impuls za kontrakciju se prenosi s vlakna na vlakno preko stanicnih veza. To su tijesni spojevi na suzenim krajevima misicnih stanica, a omogucuju kontinuirani prijenos impulsa na slijedecu zivcanu stanicu, a u prijasnjoj se desava relaksacija. Tako nastaje peristalticko gibanje koje usmjereno potiskuje nekakav sadrsaj (npr. probavljenu hranu).
 

Srcano micicno tkivo izgraduje miokard, srednji i najvazniji sloj stijenke srca. Osnovna jedinica tkiva je vlakno koje se zove srcana stanica, koja takoder pod mikroskopom daje efekt poprecene ispruganosti sto ga svrstava u grupu poprecnoispruganih misica. Ono takoder sadrzi miofibrile, ali sarkoplazmatski ratikulum je nesto manje razvijen. Ali funkcionalno je srcani misic potpuno razlicit od skeletnog. Srcane se stanice na krajevima spajaju jedna na drugu. Granaju se tvoreci izduljene izdanke kojima se opet povezuju sa susjednim stanicama. Medjusobno se spajaju na karakteristicana nacin, a to omogucuju prijelazne ploce (disci intercalares). Dezmosomi mehanicki povezuju misicne stanice i sprjecavaju njihovo razdvajanje kod neprekindnih kontrakcija, dok tijesni spojevi omogucuju stalni protok iona. Tako se signal za kontrakciju siri poput vala iz stanice u stanicu. Srcani je misic tako graden od gusto zbijenih snopova stanica. U pravilu jedna stanica sadrzi jednu centralno smjestenu jezgru (kod stanice poprecnoprugastog misica ona je periferno). Tako opisane srcane stanice cine radnu muskulaturu srca. Uz to postoji i provodna muskulatura, a nalazi se u odredenoj regiji srca. Zadaca im je stvarati i provoditi impulse na stanice radne muskulature. Takve stanice imaju manje miofibrila, a vise sarkoplazme. Prvo podrucje provodne muskulature cini SA cvor (nodus sinusatrialis) u kojem stanice imaju zadacu stvaranja ritmickog impulsa (pacemaker). Na granici pretlijetke i klijetke se nalazi još jedan cvor, AV cvor (nodus atrioventricularis). Osim tih ogranicenih nakupina stanica tu su i snopovi vlakana koji osiguravaju put prenosenja nastalih podrazaja na stanice radne muskulature pretklijetki i klijetki (Hisov snop te lijeva i desna grana). Prema tome impuls u stanicama provodne muskulature nastaje spontano te se iz SA cvora (kod zdravog srca) prenose na stanice radne muskulature. Oko vlakna je vezivo - endomizij kojeg cine fibroblasti, kolagen i retikulinska vlakna, bogata mreza kapilara te zivcana vlakna. Ta zivcana vlakna ne zavrsavaju na motornoj ploci vlakna jer ih tu nema, ali zivac se grana oko misicne stanice. Zato . koja inerviraju srce u biti sluze samo za regulaciju frekvencije srca. Za razliku od skeletnog misica tu se mogu naci i limfne kapilare. Snopovi vlakana su obavijeni perimizijem.