Bauhaus

Bauhaus je bila škola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u Njemackoj(1919.-31.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn. Rijec ”Bauhaus“ bi u prijevodu  mogao znaciti kucogradnja ili gradnja doma.Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru.

Povijest
Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kic. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) vec krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemacki savez obrtnih i industrijskih proizvodjaca (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednacavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagodjenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.


.Djelatnost Werkbunda unapredjuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-Nágy itd.) vodio je dva tecaja: - materijali i tehnike obrade (rucne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika.

Isprva je direktor bio sam Gropius, ali kasnije je direktor postao arhitekt Ludwig Mies van der Rohe, koji školu pretvara u cistu školu arhitekture. Godine 1925. škola napušta Weimar i seli se u [Dessau]] gdje je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function).

Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova internacionalizma, liberalnosti i brige za covjeka nacisti optužuju za "lijevi socijalizam", i cim Hitler dolazi na vlast, on zatvara Bauhaus. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Europi.

Mnogi izvanredni umjetnici su poucavali u Bauhausu:

Anni Albers
Josef Albers
Herbert Bayer
Marianne Brandt
Marcel Breuer 
Lyonel Feininger
Naum Gabo
Walter Gropius
Ludwig Hilberseimer
Johannes Itten
Vasilij Kandinski
Paul Klee
Gerhard Marcks
László Moholy-Nagy
Piet Mondrian
Georg Muche
Hinnerk Scheper
Oskar Schlemmer
Joost Schmidt
Lothar Schreyer
Naum Slutzky
Wolfgang Tumpel
Gunta Stölzl
Ludwig Mies van der Rohe
Max Bill



Djelatnost Bauhausa
Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajednickom traganju, i s uciteljske i s ucenicke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje ce se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne predmete.

U Bauhausu su se održavali tecajevi stolarstva, tkalackog i keramickog zanata, slikarstva, grafike i fotografije.

Prakticnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konacnim ciljem da u ucenicima oslobode stvaralacku energiju.

Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn.

Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskonacnim mogucnostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kolaž, fotomontaža, dvostruka ekspozicija, uvecanje negativa i ostala tehnicka sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen.

Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po nacelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obilježena najvecom mogucom jednostavnošcu.

Prema shvacanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblicne dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnicki nacin i predmet ce biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo znacenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan cin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u nacelima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje.

Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plasticno-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za buduci industrijski dizajn.