O SJEVERNOJ AMERICI   
RELJEF
KLIMA
STANOVNISTVO
DRZAVE

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                         O SJEVERNOJ AMERICI

Sjeverna Amerika je sa svih strana okruzena morima I okeanima.Od Evrope je udaljena 6000 km,a zapadna obala Amerike je od istocne obale Azije udaljena 10.000 km.Zbog tako velikih udaljenosti bila je izolovana od ostalih dijelova svijeta.Istocni obalski dio se mnogo brze razvijao od zapadnog dijela,jer je blizi Evropi.Povecanjem znacaja Azije I Australije I zapadna obala Sjeverne Amerike postala je privlacna za useljavanje,pa su u njoj nastale velike,privredno mocne gradske anglomeracije.Geografski polozaj je sada veoma povoljan,jer se Amerika nalazi izmedju znacajnog I veoma razvijenog industrijskog dijela svijeta,Evrope I velikih svjetskih trzista,Latinske Amerike I Azije.Ovaj polozaj je uticao na racionalno koriscenje bogatih prirodnih izvora.Zbog toga su se SAD I Kanada razvile u vodece ekonomske zemlje svijeta.

 

                                                                                RELJEF

Reljef Sjeverne Amerike po izgledu I starosti veoma je raznolik.U reljefu se razlikuju cetiri osnovne prirodne cjeline.Duz zapadne obale,meridijanskim pravcem,u vise nizova pruzaju se mlade visoke planine Kordiljeri.Ispresjecane su kotlinama Velike Zavale I dubokim kanjonom rijeke Kolorado.U centralnom dijelu je Sjevernoamericka nizija.Prostrana je I zbog povoljnog reljefa I klime veoma znacajna za poljoprivredu.Tu su se nekada nalazile poznate americke stepe ili prerije,a sada je to u potpunosti obradjen dio zemlje.Ova nizija lezi u slivu rijeke Misisipi,a pruza se od Kanadskog stita I Hadsonovog zaliva na sjeveru,do Meksickog zaliva na jugu.U istocnom dijelu pruzaju se stare,rudama bogate Apalacke planine,meridijanskog pravca pruzanja,duzine oko 2000 km.Sjeverno od Apalaca je najstariji dio Zemlje-Kanadski stit,takodje,veoma bogat prirodnim sirovinama.Na istocnoj obali nalazi se cetvrta reljefna cjelina-Priatlanska nizija,izduzeno nizijsko podrucje uz Atlantik,koje se pruza preko poluostrva Floride do Meksickog zaliva,I stepenasto uzdize prema zapadu od 200 do 1.500 m.Priatlanska nizija najprostranija,geoloski najmladja I poljoprivredno najznacajnija.Ona  je veoma gusto naseljen dio Sjeverne Amerike sa brojnim velikim gradovima.

 

                                                                                                                        KLIMA

Klima Sjeverne Amerike je kao I reljef,veoma raznolika.Obuhvata cetiri toplotna pojasa.Osim polozaja I reljefa,na klimu uticu okolni okeani I morske struje.Hladne:Labradorska I Kalifornijska,ljeti snizavaju temperaturu I smanjuju kolicinu padavina,a topple:Golfska I Aljaska zimi podizu temperaturu I povecavaju kolicinu padavina.U najvecem dijelu Sjeverne Amerike vladaju:umjerena,okeanska I kontinentalna klima.Uz zapadnu obalu I na zapadnim padinama Kordiljera vlada umjerena okeanska klim,sa puno padavina,koje donose zapadni vjetrovi I sa pozitivnim srednjim temperaturama tokom cijele godine.Uz Atlansku obalu kolicina padavina je manja,a temperatura je niza.Prema jugu povecava se kolicina padavina.Veoma su ceste promjene vremena,zimi su ceste mecave,a ljeti pljuskovi.Kordiljeri na zapadu I Apalacke planine na istokupredstavljaju prepreku prodoru okeanskih masa,pa je u unutrasnjosti klima znatno drugacija:suva stepska,polupustinjska I pustinjska.Zbog niskog reljefa I otvorenosti prema sjeveru I jugu,cesti su prodori hladnih vazdusnih masa sa sjevera I toplih sa juga,kao I pojava vrtloznih vjetrova,tornada.Juzni dijelovi I sam krajnji jug,sa temperaturom preko 25 C u toku cijele godine,imaju tropsku klimu sa cestim razornim tropskim ciklonima,uraganima.U podrucju Grenlanda I Kanadskog arhipelaga nalaze se polarne pustinje,a juznije od njih su tundre.Od Labradora do Aljaske proteze se cuvena americka tajga,koja je po velicini treca u svijetu.

                                                                                                    

                                                                                                                    STANOVNISTVO

Na povrsini dvostruko vecoj od povrsine Evrope zivi oko 315 miliona stanovnika.Gustina naseljenosi Sjeverne Amerike je neravnomjerna.Najgusce su naseljeni istocni,urbani,dijelvi oko Velikih jezera,I podrucja uz obale Tihog okeana.Relativna gustina naseljenosti je oko 16 stanovnika po km kvadratnom.Sjeverna Amerika jos uvijek spada u red rjedje naseljenih kontinenata I pet je puta manje naseljena od Azije,a dva puta manje od Afrike.Nenaseljeni su polarni predjeli,a mala je naseljenost I na zapadu.Starosjedioci Sjeverne Amerike su narodi crvene rase,Indijanci sto je pogresan naziv,I Eskimi,koji sebe iskljucivo nazivaju Inuiti-pravi ljudi.Predpostavlja se da je prije otkrica Amerike u njoj zivio oko milion Indijanaca.Zivjeli su uplemenima,koja su bilan a razlicitom privrednom I kulturnom nivou.Njihov razvoj,u periodu od XVI do XVIII vijeka,prekinula je evropska kolonizacija.Neka plemena su do danas sacuvala svoj jezik.Zive uglavnom u rezervatima I danas ih ima samo oko 2.5 miliona u SAD I oko 250.000 u Kanadi.U Sjevernoj Americi zivi oko 40 miliona crnaca,potomaka prisilno dovedenih robova za rad na plantazama secerne trske,duvana I pamuka.Stotine godina bili su obespravljeni.Mada je 1865. zakonom ukinuto ropstvo,rasna deiskriminacija je nastavljena.U novije vrijeme naselilo se dosta pripadnika zute rase.Rase koje zive na ovom kontinentu vremenom su se pocele mijesati pa su tako nastale tri vrste mjesanaca:mulati (crnci I bijelci),mestici (bijelci I zuta rasa) I zambosi (zuta rasa I crnci).Oko 90% stanovnistva Sjeverne Amerike zivi u gradovima,a samo mali broj na farmama.Nemaju naselja slicnih nasim selima.

 

DRZAVE

SAD

Kanada

 

                                                                                       vrati se na pocetnu stranu