KULTURA



Kultura današnje Turske spoj je mnogih kultura, od kojih su najviše utjecaja imale kulture staroturkijskih naroda središnje Azije i Sibira, te kulture Osmanskog Carstva koja je bila pod utjecajem bizantske, perzijske, arapske, kavkaske i kurdske kulture. Od osnivanja republike za vrijeme Atatürka, u tursku kulturu prodiru snažni europski utjecaji. Glavno kulturno središte države je Istanbul.
Neki od najznačajnijih predstavnika moderne turske umjetnosti su filmski redatelj Yılmaz Güney (Zlatna palma 1982. za film „Put“), pjesnici Orhan Veli i Nâzım Hikmet, te pisci Yaşar Kemal, Orhan Pamuk (Nobelova nagrada za književnost 2006.) i Aziz Nesin.
Međunarodno poznati turski pop glazbenici su Sezen Aksu, Tarkan i Mustafa Sandal.
 

KNJIŽEVNOST

Povijest turske književnosti počinje u predislamsko doba, a sastojala se od usmenog predaje, pjesama, legendi i izreka. Prvi pisani tragovi turske književnosti napisani su orhonskim pismom u 6. ili 7. stoljeću. Prihvaćanjem islama u 10. stoljeću, na tursku književnost počinju utjecati arapski i perzijski jezik. Islam je imao jak utjecaj na tursku književnost od 11. do sredine 19. stoljeća. U ovom razdoblju mogu se razlikovati dva pravca razvijanja turske književnosti: divanska književnost visokih društvenih slojeva, te narodna književnost.
Za vrijeme tanzimata (skupa reformi u Carstvu u 19. stoljeću) jačaju zapadni utjecaji u književnosti. To razdoblje počinje prijevodima zapadnjačkih književnih djela, a nakon nekog vremena počinju se javljati i prvi turski romani. Veliki utjecaj u ovom razdoblju imale su novine „Servet-i fünûn“ (Bogatstvo znanja).
U vrijeme osnivanja republike dolazi do velikih promjena u književnosti. To razdoblje je obilježilo uvođenje latinice 1928., te jezične reforme 1932. godine. Nakon toga dolazi do drastičnih promjena u tematici književnosti, koja se počinje baviti društvenom i političkom kritikom. Državna vlast tada počinje cenzurirati književna djela, a mnogi pisci bivaju uhićeni. Mnogi politički događaji (kao državni udari) obilježili su razvoj turske književnosti, koja je danas popularna i izvan granica matične države.



 

FILM
 

Domaćom turskom kinematografijom dominiraju komedije i akcijski filmovi. Posebno su popularne komedije Kemala Sunala. Predstavnik povijesnog i akcijskog žanra je Cüneyt Arkın. U novije vrijeme turski filmovi počinju se baviti i društvenim problemima. Iz toga se razvio kurdski film koji se bavi problemima kurdske zajednice u Turskoj. Jedan od novijih turskih filmova koji se međunarodno probio je Vizontele iz 2001. godine.
Vjerojatno najpoznatiji i najutjecajniji turski redatelj je već spomenuti Yılmaz Güney koji je zbog svojih djela u domovini zatvarana i zabranjivan.
Film Dolina vukova (Kurtlar Vadisi – Irak) iz 2006. smatra se najskupljim turskim filmom ikada snimljenim (8,4 milijuna eura). Film koji je snimljen prema istoimenoj seriji smatra se turskom verzijom „Ramba“ u kojem je pozitivac turski tajni agent, dok su negativci Amerikanci u Iraku. Film je u SAD-u okarakteriziran kao antiamerički.
 

MUZIKA

Glazba u Osmanskom Carstvu bila je pod jakim arapskim utjecajem. Osnivanjem republike vlada počinje promovirati tursku glazbu. Tada počinje sakupljanje i arhiviranje narodnih pjesama iz Anatolije. Do 1953. prikupljeno je oko 10.000 narodnih pjesama. Uz narodnu glazbu, od 1990-ih glazbenom scenom počinju dominirati moderni glazbeni pravci, kao rock i pop.
Vrlo često korišten instrument u turskoj narodnoj glazbi je saz. U ruralnim krajevima vrlo često se sviraju zurla i tapan, pogotovo na svadbama.
Iz Turske dolaze mnogi poznati izvođači klasične glazbe, kao što su pjevaci Tarkan i Mustafa operna, pjevačica Leyla Gencer, skaladatelj Cemal Reşit Rey, pijanist i skladatelj Fazıl Say, te pijanistice Güher i Süher Pekinel.
 

GASTRONOMIJA
   


Turska kuhinja je rezultat višestoljetnog spajanja jednostavne nomadske kuhinje turkijskih plemena s indijskom, perzijskom, kurdskom i arapskom kuhinjom. Turska kuhinja je imala snažan utjecaj na kuhinje naroda koji su se nalazili pod Osmanskim Carstvom, a mnoge te kuhinje su i dodatno obogatile tursku gastronomiju. Vjerojatno najpoznatiji primjeri turskog utjecaja na kuhinje balkanskih zemalja su ćevapčići (kebap şişi) i sarma. Turska jela međunarodnog značaja su jogurt (yoğurt), te brza jela kao döner kebap.
Vjerojatno najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Europom i svijetom je kava (kahve). Nacionalno alkoholno piće je rakija (rakı) koja se obično konzumira kao aperitiv s mezom (meze), kombinacijom predjela

SPORT

Najpopularniji sport u Turskoj je nogomet. Najjači nogometni klubovi u Turskoj su Galatasaray, Fenerbahçe i Beşiktaş. Neki od novijih uspjeha turske reprezentacije su treće mjesto na Svjetskom prvenstvu 2002. godine i dolazak do polufinala na Europskom prvenstvu 2008. godine.



Među drugim popularnijim sportovima su košarka i odbojka. Muška košarkaška reprezentacija osvojila je drugo mjesto na Europskom prvenstvu 2001. godine. U odbojci za žene najviše uspjeha imali su klubovi Eczacıbaşı i Vakıfbank Güneş Sigorta koji su osvojili brojna europska prvenstva.
U zadnje vrijeme veliku popularnost stekli su motorni sportovi. Turska je uvrštena u kalednar Svjetskog prvenstva u reliju 2003., a Velika nagrada Turske u Formuli 1 održava se od 2005. godine. Na trkalištu Istanbul Park održava se i Velika nagrada Turske u motociklizmu, WTCC, GP2 i Le Mans Series.
Tradicionalni turski nacionalni sport koji je popularan još od osmanskih vremena je Yağlı güreş.U ovom sportu muškarci se hrvaju nauljeni maslinovim uljem. Ostali hrvački stilovi, kao slobodni ili grčko-rimski stil su također popularni. Turska je dala mnogo svjetskih i olimpijskih prvaka u hrvanju. Turska je imala velikog uspjeha i u dizanju utega u kojem su turski sportaši, muški i ženski, srušili brojne rekorde i osvojili razna prvenstva. Naim Süleymanoğlu i Halil Mutlu su jedni od rijetkih dizača utega koji su osvojili tri medalje u tri OI.
 

NAZAD