Hera, kćerka Kronosa i Ree, Zevsova supruga i sestra, majka Aresa, Hebe, Ejlejtije i Hefesta, bila je zaštitnica braka i udatih žena. Njena vaza sa Zevsom započela je mnogo prije njhovog braka, pa su se sastajali krijući se od svojih roditelja. Kasnije, kada su se uskladili odnosi bogova sa Olimpa i Zevsa, i nakon Zevsovog ustoličenja, sklopljen je brak. Hera se pojavljuje u brojnim mitovima, a pored svoje, podiže i mnogo druge dece, kažnjava nevijerstvo i surovo se sveti ljubavnicama svoga muža. Letu,kada je ona nosila Apolona i Artemidu, jurila je sve do ostrva Del, koje je do tad bilo pokretno ostrvo. Iju,koju je Zevs veoma volio, pretvorila je u kravu.Heru su posebno obožavali u Argu, pa je zbog toga ova boginja bila zaštitnica tog grada. Za vrijeme trojanskog rata štitila je Grke, i uzimala je učešća u mnogim događajima, koji su uticali na ishod rata. Hera je obožavana i slavljena u celoj Grčkoj, a najvažnija procesija koja je organizovana u njenu čast, predstavljala je sjećanje na njeno i Zevsovo venčanje.

Nakon pobjede, koju su odneli bogovi sa Olimpa u Titanomahiji, Zevs je obljubio Metidu, kćerku Okeana i Tetide.Tada su mu,Uran i Gea saopštili da će se iz te veze, prvo roditi Atina,koja će mu biti slična po hrabrosti i mudrosti, a kasnije, i sin,koji će ga nadmašiti po sposobnostima, tako da je postojala opasnost da ga, jednog dana, svrgne sa prestola. Da bi izbjegao takav događaj, Zevs je progutao Metidu. Međutim, približavao se čas Atininog rođenja, pa je Zevs naredio Prometeju, da mu svojom sjekirom otvori lobanju. Tada su, svi, zaprepašćeni i izneneđeni, ugledali kako iz Zevsove glave iskače naoružana Atina, mašući svojim kopljem. Nova boginja je, pridruživši se ocu tokom Gigamahije, uspjela da pobjedi Enhelada, koga je oborila na zemlju, a zatim bacila na njega cijelu Siciliju, koja ga je prekrila. Iako je bila boginja rata,ona nije bila ratnički raspoložena. Bila je mudra, pametna, i oduvijek je pomagala heroje, Perseja, Ahila, Odiseja i mnoge druge,a ljubav koju je prema njima osjećala nije podrazumijevala ništa erosko. Atina ja, isto kao i Artemida, odlučila da u brak ne stupi čak ni sa bogom, već da zauvijek ostane djevica. Prema predanju, postoji priča o svojevremenoj svađi između Posejdona i Atine, oko grada Atine.

Demetra je bila boginja plodnosti, majka zaštitnica polja, koja je štitila sve obrađene površine, a pogotovo žitnih polja. Pored toga smatra se i boginjom koja je učestvovala u stvaranju svijeta, pa sve što na zemlji živi, cveta i donosi plod, svoje postojanje duguje Demetri i njenoj brižljivosti. Demetra je bila veoma privržena svojoj kćerki Persefoni, koju je dobila sa Zevsom, i za koju je bila toliko vezana. Persefona je srećno rasla pored majke i ostalih boginja, sve dok se u nju nije zaljubio Had, koji ju je oteo. Demetra je, čim je saznala za nestanak voljene kćeri, krenula u potragu za njom. Kada joj je Helios otkrio istinu, boginja se toliko naljutila da je napustila Olimp, zapostavila sve svoje dužnosti, i prerušivši se u staricu, otišla u službu kod Keleje. Za to vrijeme, zemlja je ostala neobrađena, poljoprivreda unazađena, ništa iz zemlje nije izniklo, niti donosilo plodove. Vidjevši sve to, Zevs je naredio Hadu da Demetri vrati Persefonu. Had je pristao da svoju ženu dovede u Gornji svet, i vrati je majci, ali je prije toga lukavstvom naterao da pojede zrno nara. To jedno zrno, bilo je dovoljno, da Persefonu veže za Podzemni svet. Sklopljen je sporazum sa Hadom: Persefona je osam mjeseci godišnje provodila sa majkom, a ostala četiri sa Hadom.

Ova boginja je bila oličenje porodičnog doma. Prvorođena kćerka Krona i Ree, zatražila je od svog brata Zevsa da zauvijek ostane djevica, iako su je Posejdon i Apolon tražili za suprugu. Njen smireni život i stabilan položaj u kući na Olimpu, razlog je, što se ne pominje ni u kakvom događaju, za razliku od ostalih bogova, a njeno prisustvo je mnogo značajnije u svetu mašte. 

Artemida, kćerka Zevsa i Lete, rođena istog dana kad i nje brat Apolon, bila je boginja lova i mjeseca. Od malena, zatražila je od svog oca Zevsa da ostane neudata, te je naoružana lukom i strelom, obilazila šume u društvu svojih omiljenih srna i jelena. Ona je bila osvetoljubiva boginja koja bi kažnjavala sve one koji bi pokazali nepoštovanje. Istovremeno, štitila je lovce i neiskvarene ljude. Poznata je priča o njenoj osveti Niobi koju je sprovela uz pomoć svog brata Apolona. Nioba se stalno hvalisala kako je rodila četrnaestero djece, za razliku od Lete, koja je rodila samo njih dvoje. Kada su za to čuli Apolon i Artemida, odlučili su da se osvete za uvredu koja je nanijeta njihovoj majci, te su strijelama poubijali svu njenu decu. Još jedna žrtva osvete ove boginje bio je i Akteon. Boginja je na njega bila bijesna jer ju je jednom vidio kako se na nekom izvoru kupala naga. Njena osveta je bila surova.Njega je pretvorila u jelena, a bjesnilom je zarazila pedeset njegovih pasa, koji su ga na kraju i rastrgli. 

 O Afroditi, boginji ljubavi i ljepote, postoje dvije različite verzije vezane ze njeno rođenje. Prva verzija je da je ona kćerka Zevsa i Dione, dok je prema drugoj rođena iz sperme boga Urana, kada su njegove genitalije, pošto ga je Hronos kastrirao, pale u more. Tako je iz morske pene izronila Afrodita. Ona je štitila ljubav i sve zaljubljene, dok joj je najdraža zabava bila da natjera bogove da se zaljube u smrtne žene. Voljela je da pravi mnoge intrige, da bogove baca u ljubavne zagrljaje, naročito Zevsa, koji je svaki čas bio umješan u neku ljubavnu peripetiju. Međutim, ni ona sama nije mnogo zaostajala u svojim avanturama. Iako je bila udata za hromog boga Hefesa, bila je i u ljubavnoj vezi sa Aresom. Iz Afroditine ljubavi sa Aresom rodili su se Eros, Dejimo, Fob i Harmonija. Afrodita je imala ljubavne veze sa Dionisom i sa Anhisom. Njen omiljeni cvijet bila je ruža, dok je njene kočije vukao par golubova, ptice koje je najviše voljela.