IMPRESIONIZAM

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NASLOVNA

„Ako sam postao slikar, za to treba da zahvalim Budenu.“

 

 

 

 

 

Impresionizam,pravac u umjetnosti koji je doveo do potpunog preokreta u stvaranju slike.

Onaj trenutak, u kome su se umetnici zainteresvali za fenomen likovnog, moze se nazvati prekretnicom u razvitku umetnosti. On se, u principijelnom smislu, podudara s pojavom impresionizma a vremenski s dogadjajima posle propasti Pariske komune, tj. s prerastanjem kapitalizma u imperijalizam i afirmacijom naucnog socijalizma.
Impresionizam se, kao pokret, nadovezuje na realizam, i u samoj sustini nije nista drugo vec produbljivanje i prosirivanje realistickog odnosa prema stvarima.Slikarstvo je , naravno, i ranije znalo za boju. Impresionisti uzimaju boju ne kao element vec kao fenomen, tj. kao pojavu koja ima svoj uzrok.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15.maja 1874., jedna grupa mladih slikara, uclanjenih u Anonimno udruzenje slikara, vajara i gravera, otvorila je svoju izlozbu u ateljeu fotografa Adara, na Kaputsinskom bulevaru u Parizu. Grupu su sazinjavali pored ostalih: Klod Mone, Ogist Renoar, Edgar Dega, Pol Sezan, Alfred Sisle, Kamij Pisaro, Arman Gijomen i jedna zena, Berta Morizo.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15.maja 1874. godine odrzana je izlozba slikara uclanjenih u Anonimno udruzenje slikara, vajara i gravera koja je bila docekana od strane publike i kritike sa razlicitim raspolozenjem: cudjenjem, podsmehom, iznenadjenjem,zgrazanjem,...Jedan novinar, sardnik saljivog lista "Sarivari", po imenu Luj Leroa, nazivao ih je, po jednoj slici Kloda Monea "Impresija-Izlazak sunca" - impresionistima. Stampa je prihvatila ovo ime, isprva podrugljivo, da bi zatim postalo opsteusvojeno i slavno.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

Cime su to ovi mladi slikari zasluzili takav prijem kod publike?
Pre svega svojim neobicnim slikama, prepunim sunca i boja, na kojima ni jedna kontura nije bila jasna, ni jedna boja nije bila odredjena, ni jedan plan dosledno sproveden, ni jedan volumen izmodeliran, ni jedna materija tacno odredjena, a sto se tice tehnike slikanja, to su bila platna s iseckanom nemirnom fakturom, s kratkim, groznicavim potezima cetke, s tonovima koji se nisu pretapal ili spajali pasazima, vec stajali jedan kraj drugoga, u manjim ili vecim oazama boje, u obliku mrlje, tackice ili kratkih pravougaonika.