GRČKA:
Najjužnija država na Balkanskom poluostrvu. Graniči sa morem sa svih strana, osim na sjeveru. Površina joj je 131 944 km˛. Ima oko 10 miliona stanovnika. Glavni grad je Atina koja ima oko 3 moliona stanovnika. Obala je veoma razuđena, mnogobrojna ostrva, poluostrva i zalivi. Najveći je Korintski koji sa Patraskim i Saronskim odvaja Peloponez, najveće poluostrvo, od ostale Grčke. Drugo veće poluostrvo je Halkidiki u sjevernom dijelu zemlje. Najveće ostrvo je Krit, a zatim Evbeja, a ostala Kikladi, Lezbos, Samos, Hios, Jonska ostrva itd. Planine zahvataju oko 80% teritorije Grčke: Olimp (2911m), Pind (2637m), Parnas, Tajget itd.
![]() |
![]() |
![]() |
Nacionalni sastav: Većina Grci, zatim Makedonci u sjevernom dijelu zemlje, Turci, Albanci i Bugari.
Grci sebe nazivaju Helenima (Grčka= Helada), u srednjm vijeku zvali su se Romeji, a naziv Grci dali su im Rimljani, po plemenu Graikoi.
Grčki jezik spada u grupu indoevropskih jezika. Po vremenu se dijeli na stari (helenski), srednji (vizantijski) i savremeni grčki.
Pismo u Grčkoj je alfabet, ima 24 slova. Razlikuju se dva osnovna tipa alfabeta: istočni i zapadni.

Aristotelovo doba počinje padom Atine 404. godine prije nove ere i završava Aleksndrvom smrću 323. godine bilo je vrlo dinamično razdoblje u helenskoj istoriji. Grčka, zemlja gradova - država kojoj je najprije prijetilo da propadne u haosu bratoubilačkih sukoba, ojačala je ponovo zahvaljujući vojničkoj borbrnosti Filipa Drugog Makedonskog. osnivanjem carstva Aleksandra Velikog započela je nova zlatna era.

Pedeset godina Grčka je bila razapeta borbom između triju velikih dradova - Atine, Tebe i Sparte - koji su svi težili za hegemonijom i bili spremni na svaku opasnost i borbu samo da postignu cilj. Godine 404. počeo je dugi Peloponeski rat slomom atinskog kraljevstva.Dok je pobijeđena i ponižena Atina pala pod tiraniju tridesetorice (jedna vrsta upravnog vijeća koje postavila Sparta), Spartanci su uskoro pod vodstvom Agesilaja preuzeli vlast, koja je trajala gotovo 30 godina. Grčka je ponovo bila izložena hirovitosti moćnog grada - države: lakedemonska vojska smjestila se u drugim gradovima, aristokratski režimi zamijenili su nekadašnje demokratije. Činilo se, dakle,da je Sparta izgradila kraljevstvo u svoju korist, koje je tačno odgovralo modelu atinskog kraljevstva jedan vijek prije. Zbog te nepodnošljive situacije panhelenska ideja je opet dobila na značaju. Atina i Teba, koje je uskoro slijedila cijela Grčka, udružile su se protiv Sparte (Korintski rat, 395 - 387 p.n.e.). Iako je Sparta iz tog prvog sukoba izašla kao pobjednica, nije u potpunosti riješila sukob. pozvala je u pomoć pronca Kira iz Perzije. AAristokratska Sparta nije se mogla iznova organizovati na političkom i društvenom planu.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |