Geografija

Četvrta po velicini evropska drzava, prostire se na gotovo 500 000 km2. Granica sa Norveskom koja je utvrdjena 1751., duga je 1 619 km. Kako je dio skandinavskog poluostrva, obalna strana je duga 2 500 km. Svedska se prostire pravcem jug-sjever u duzini od 1600 km pa se u tome izdvajaju tri regije: Norrland (sjeverna zemlja), Svealand i Gotland, i 25 provincija. Dvije juzne regije dobile su ime po plemenima koja su ranije tamo zivjela, Svedi i Goti. Najjuzniji dio zemlje, Skane, nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemacke. Sjevernije su sumoviti, visi predjeli sa manje plodnom zemljom, Smaland. Ostatak juzne Svedske sastoji se od naizmjenicnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipicnija u podrucju izmedju Stokholma i Geteborga. Sjevernije od ovog pojasa je granicno podrucje koje odvaja juznije regije od Norrlanda, regije koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Svedske, brezuljkasto-planinsko podrucje, sumovito i ispresijecano velikim rijecnim dolinama. Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije Vasterbotten, i velika nalazista zeljezne rude Kiruna i Gallivare-Malmberget. Na tom podrucju su najznacajnije zalihe Svedskog granita i kristalastog skriljca. Zapadna granica izme|u Svedske i Norveske uglavnom prati skandinavski planinski lanac, nastao u tercijaru ( prosjecna nadmorska visina 1000-2000m, sa najvisim vrhom Kebnekaise 2111m), iz koga izviru sve vece rijeke Svedske. Iz perioda kambrija i silura, datiraju krecnjacke naslage na zaravnima ostrva Oland i Gotland u Baltiku, i na jos nekim drugim mjestima centralne i juzne Svedske. Tokom nekoliko era, Skandinavija je bila pokrivena ledom. Posljednje ledeno doba je zavrseno prije 10 000 godina, pa su tezina i pokretanje ledenih masa formirali reljef.

NAZAD