Geografija
Republika Makedonija je drzava u jugoistocnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, izmedju Sarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u siroj zemljopisnoj regiji Makedoniji.
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:
zapadna Makedonija
sredisnji dio ili Povardarje i
istocna Makedonija
Zapadni dio cini mlado nabrano Sarsko-pindsko gorje gradjeno od paleozojskih skriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Sara, Korab, Jakupica, Nidze). Izmedju planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te vise gorskih kotlina:
Polog
Debarska kotlina
Ohridska kotlina
Prespanska kotlina
Pelagonija
Poloska i Prespanska kotlina su najvece.
Sredisnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i rijecnim naplavinama. Naslage potjecu iz paleozoika (skriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, medjusobno povezanih klisurama (kapijama):
Skopska kotlina
Veleska kotlina
Tikves
Gevgelijska kotlina
Istocna Makedonija niza je od zapadne. Obuhvaca istocne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okruzuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plackovica, Ograzden, a na zapadu Istocne Makedonije to su Kozuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.
Usamljena uzvisenja gradjena su od granita, kristalastih skriljavaca te magmatita. Izmedju njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:
Malesevska kotlina
Strumicka kotlina
Kumanovska kotlina
Ovce pole
U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruca i suha ljeta te hladne i vlazne zime. Srednje godisnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.Srednja godisnja kolicina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nizim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna sumska tla).Sto se vegetacije tice, u nizim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obicni grab i cer, dok u visim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove sume. Takodjer nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.