STANOVNISTVO

U Austriji ukupno zivi 8 280 703 stanovnika (98,7/km²), po cemu je 90. u svijetu. Od toga otprilike 98% su Austrijanci, dok su glavne manjine Hrvati i Slovenci. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata (izrazajan broj Srba).

Glavna religija je katolicanstvo kome pripada 73,6% stanovnistva, a ostale zastupljene vjere su islam i protestantizam.

Austrijanci. - Germanski narod bajuvarskog odnosno markomanskog porijekla, nastanjen negdje od kasnog 5. vijeka na podrucju danasnje Austrije i susjednim podrucjima Njemacke, Italije, Svajcarske, Slovenije, i u prekomorskim zemljama.

Najveci dio Austrijanaca zivi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao sto su sume i pasnjaci omogucilo im je da razviju veoma napredno stocarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet. Kroz dugotrajnu zajednicku istoriju (npr. Austro-Ugarska), Austrijanci imaju mnogo utjecaja od kultura okolnih susjednih zemalja. Po vjeri Austrijanci su (kao sto je receno) rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navrsenih cetrnaest godina, po "zakonu o religioznoj edukaciji djece", moze slobodno birati kojoj ce vjeri pripadati.

U Austriji zivi 91% Austrijanaca i 9% stranaca, ponajvise iz drzava nekadasnje Jugoslavije, Turske i Njemacke.

Wien

Brojno stanje
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u Republici Austriji zivi oko 120.000 osoba porijeklom iz BiH. Prema vazecim zakonskim propisima Republike Austrije, nacelno ne postoji mogucnost sklapanja bilateralnog sporazuma o dvojnom drzavljanstvu. Dakle, sticanje drzavljanstva Republike Austrije uslovljeno je odricanjem od drzavljanstva Bosne i Hercegovine.

Precizni podaci o osobama koje su se odrekle drzavljanstva Bosne i Hercegovine specificirano po drzavama nisu raspolozivi. Medutim, prema zvanicnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobivenim od Ministarstva civilnih poslova BiH, 38.354 osobe su se do juna 2006. godine odrekla bosanskohercegovackog drzavljanstva. Od ukupnog broja osoba koje su se odrekle bosanskohercegovackog drzavljanstva, oko 70 procenata odnosi se na Republiku Austriju.
Prema podacima Statistickog zavoda Republike Austrije, broj osoba rodenih u BiH a koji zive u Austriji na dan 1.1. 2007. godine iznosio je 132.262.

Broj osoba koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a imaju stalnu dozvolu boravka u Republici Austriji iznosi 74.803, sto cini 24,45 posto od ukupnog broja stranaca u Republici Austriji sa stalnim boravkom. U ukupnom prikazu statistickih podataka o broju stranaca u Republici Austriji sa regularnom dozvolom boravka (razlicite boravisne dozvole) broj osoba koje vode porijeklo iz BiH iznosi 96.591 sto cini 19,82 posto od ukupnog broja stranaca sa boravisnom dozvolom u ovoj zemlji.

Status
Status osoba koje vode porijeklo iz BiH u Republici Austriji u potpunosti je rijesen kroz prijem u drzavljanstvo, dozvole trajnog ili ogranicenog boravka, azil, radnopravni status ili neki drugi legalan nacin.
Austrija je druga drzava u Evropi prema brojnosti osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine nakon Njemacke. Sticanje austrijskog drzavljanstva uvjetovano je odricanjem od drzavljanstva Bosne i Hercegovine. Prije dodjele austrijskog drzavljanstva, a nakon urucenja „garancije o sticanju austrijskog drzavljanstva“
(„Staatsbürgerschaftzuversicherungserklärung“), podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti ispis iz drzavljanstava BiH Sticanje austrijskog drzavljanstva je uslovljeno neprekidnim boravkom u Republici Austriji minimalno pet godina, stalnim zaposlenjem i poznavanjem njemackog jezika.
Kroz saradnju sa bosanskohercegovackom dijasporom u Austriji i ostvarene kontakte, identificirana su pitanja od znacaja za dijasporu, mogucnosti saradnje i koristenje potencijala dijaspore. Sklapanje bilateralnih sporazuma o saradnji izmedu fakulteta i drugih obrazovnih institucija u cilju razmjene profesora i naucnog kadra, organizovanja obostranih gostujucih predavanja profesora u BiH i Republici Austriji od posebnog je znacaja.
Takoder, bilo bi vazno i organizovanje nastave na maternjem jeziku u dopunskim skolama. Naime, u Republici Austriji zivi znatan broj nastavnog osoblja porijeklom iz BiH koji su nostrificirali diplome i mogu se ukljuciti u rad dopunskih skola. S obzirom na brojnost nase dijaspore u Austriji, potrebno je efikasnije organizovanje dopunske nastave na maternjem jeziku.

Organizovanost
Austrija je prva i za sada jedina drzava u kojoj je formirano krovno multinacionalno udruzenje gradana Bosne i Hercegovine. Rijec je o Savezu udruzenja i gradana Bosne i Hercegovine u Republici Austriji utemeljenom u Lincu 22. 6. 2008. godine uz podrsku Ambasade Bosne i Hercegovine u Becu. Na principu pune nacionalne ravnopravnosti ovaj Savez okuplja udruzenja i klubove u ciji rad su ukljuceni drzavljani Bosne i Hercegovine sa svih konstitutivnih, kao i manjinski narodi iz Bosne i Hercegovine koji zive u Austriji. Za prvog predsjednika Saveza izabran je Borislav Tadic iz udruzenja intelektualaca ''Nikola Tesla'' u Gracu, a zamjenici su Filip Zlousic u ime HKD ''Napredak'' iz Beca i Belmir Zec u ime ''Udruzenja gradana Bosne i Hercegovine'' iz Linca.
Klubovi i udruzenja gradana Bosne i Hercegovine u Austriji su vecinom nacionalno organizovani. Postoji i Austrijsko-bosanskohercegovacki kulturni centar (Österreichischbosnisch- herzegowinischer Kulturverein) kao organizacija koja tezi uspostavljanju kulturne saradnje radi umrezavanja organizacija i institucija iz balkanskih zemalja. Od aktivnijih udruzenja u ovoj drzavi istice se ''Udruzenje gradana BiH'' iz Linca sa kojim je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ostvarilo intenzivniju saradnju.

U Austriji zivi 91% Austrijanaca i 9% stranaca, ponajvise iz drzava nekadasnje Jugoslavije, Turske i Njemacke.

Slavni Austrijanci. -U Austriji su rodeni mnogi slavni kompozitori, medu ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg.

Treba spomenuti i slavne fizicare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanaliticara Freuda, pisce Brucknera i Musila, kao i slikara Klimta.