ARHITEKTURA

Arhitektonsku sliku Minhena karakterišu vise faza od kojih prva pocinje već 1294. godine. Kada je  car Ludvig Prvi Minhenu dao monopol nad prodajom soli počeli su radovi na zidinama kako bi se grad zaštitio od napada razbojnika i neprijatelja. Tako Minhen dobija prve zidine koje su stajale do 18. veka.Najstarija crkva u Minhenu potiče iz ovog perioda, Crkva svetog Petra, međutim od starog izgleda crkve su ostali samo temelji dok je ostali deo urađen u baroknom stilu. Nakon vise godina stagniranja krajem 14. početkom 15. veka pocinje arhitektonski i umetnički uspon Minhena. Arhitekta Joerg fon Halsbah počinje radove na Frauenkirhe(Zenska crkva) 1468. a završava 1488.  kada Frauenkirhe postaje crkva sa najvećom halom u Nemačkoj. Frauenkirhe danas predstavlja zastitni znak Minhena sa svoja dva  99 m visoka zvonika, koja su dodata 1525.  i 109 m dugačkom halom. Radovi na staroj gradskoj skupštini su poceli u istom periodu od istog arhitekte a zavrseni su 1480. godine. NaZalost veći deo stare gradske skupstine su uništene u požaru tako da se danas vidi samo rekonstrukcija koja je završena  1977. Za vreme konflikta između Katoličke crkve i Reformista  Martina Lutera,  knez |Vilhelm Peti je stao na stranu Katoličke crkve i postao centar kontrareforme. Jezuiti koji su tada dosli u grad obeležili su i arhitetkturu tog vremena i uz pomoć Vilhelmovog naslednika Maksimiliana gradi se antikvarnica Rezidencije (1569. - 1571.) koja predstavlja najznacajniji spomenik renesanse severno od alpa. Cela rezidencija porodice  Bitelshab završena je tek 1610. i danas je jedna od najlepsih gradjevina u Minhenu. Posle opšte propasti Nemačkog carstva za vreme  tridesetogodišnjeg zauzimanja Minhena od strane Gustafa Adolfa kralja Svedske , krajem 17. Veka arhitekte opet imaju pune ruke posla. Italijanske arhitekte Bareli i Cukali grade Teatiner crkvu (1663.-1668.) koja je istovremeno služila kao rezidencija sa 70 m visokim zvonicima. Izmedju Teatiner crkve i Rezidencije gradi se četvrt u francuskom stilu sa brojnim palatama koje dan danas krase ovaj deo Minhena.  Dvorac Nimferborg  predstavlja remek delo ovog perioda. Gradnja je pocela  1664. godine a završena tek 1820. Nalazi se izvan centra Minhena i zapravo je poklon Princa Ferdinanda njegovoj Zeni Mariji u čast rođenja sina Maksa Emanuela. Pravi naziv ovog zdanja je Kastelo dele Nife. 1745. završeno je pozorište Kuvilje koje predstavlja početak  rokokoa u Nemačkoj. Već tada je Minhen predstavljao jedan od najvećih gradova u Nemačkoj a 1780. broji 35.000 stanovnika. Značajan uticaj na dalji razvoj grada bilo je rušenje gradskih zidina 1791. čime se Minhen siri na okolna mesta. Već tada Karlstor dobija svoj drugi naziv Stahus. Poreklo ovog imena nije razjasnjeno ali se pretpostavlja da su dve priče kumovale nazivu: vlasnik jedne kafane u blizini Karlstora se zvao Eustahije ili da je postojala kafana kod Stahelgartena što u prevodu znaci kod samostrela-Stahel. 1791. pocinju i radovi na engleskom parku u centru grada. Ovaj javni park predstavlja jedan od najvećih svoje vrstu na celom svetu (5km × 1km), u sklopu kog se nalazi Kineska Kula  i Monopteros.

 

NAJZNAČAJNIJE GRAĐEVINE:

 arhitekta Leo fon Klence: Arhitekta  Fridrih von Gertner   Krajem 19. i pocetkom 20. veka

Zgrada Ministartsva Finansije 1816. – 1821.

Zgrada Ministartsva Bavarske 1826. – 1828. sa koncertnom salom 34mx22m

Veliki Bazar  1824. – 1826. u kome se nalazi jedan od najstarijih Kafea

Ratno Ministarstvo 1827. - 1830.

Stara Pinakoteka 1826. – 1836. najveći muzej sa ukupnom dužinom od 137m

Leo fon Kelnce takođe gradi Kraljevski trg sa Gliptotekom (1816.-1830.) i Propilejima (1846.- 1862) i Nacionalno pozorište (1811-1818.) sa 2100 sedišta

Trijumfalna kapija 1843 – 1852. po ugledu na Konstantinov slavoluk u  Rimu                     Ludvigova crkva 1829. – 1844. jedna od najlepsih crkava u Minhenu                                   

Bavarska Biblioteka 1832. – 1843. Kopija Ermitaza u  Lenjingradu najveća zgrada  Univerzitetska zgrada 1833. – 1837. poklon Ludviga građanima Minhena                       Vojnicka Hala 1841. – 1844. sa spomenikom bogu Odeonu

Jedan od najvećih arhitektonskih poduhvata tog doba predstavlja izgradnja Maksimilijanove ulice (1853.- 1865 sa hotelom Cetiri godisnja doba, Skupstinom Donje Bavarske i Maksimilijaneumom koji predstavlja skupstinu Bavarske i repliku Panteona u Atini.

Gradska Pivnica 1896. - 1897 prvi put javno točenje piva

Vojni Muzej 1900. - 1905. sa 32m visokom kupolom

Bavarska Hipotekarna-kreditna banka  1895. -  1896. najznacajnija  braokna zgrada

Agustinska Pivnica 1897.  -1898.. sa 2000 mesta najveći restoran u Minhenu

Palata pravde 1891. – 1898. novobarokna zgrada sa liftovima i klimatizacijom

Zgrada Umetnika 1892. – 1900. u stilu  nemacke renesanse

 

POČETNA STRANICA