Geografija

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najvisi vrh je Mont Blanc (4807 m) na Alpama, dugo godina navodjen i kao najvisi vrh Europe.Izmedju tih ekstrema nalaze se gorja Sredisnji masiv i planine Vosgesi, kao i siroka porijecja Loire, Rone, Garonne i Seine.Dvije Francuske obale medjusobno se jako razlikuju. Na sredozemnoj obali, pocevsi od talijanske granice, nizu se rtovi, uvale i mali poluotoci - krajolik koji je od Azurne obale stvorio jedno od najuglednijih turistickih podrucja u Francuskoj. Dalje, prema zapadu, obala postaje ravna i pjeskovita, s prostranim Lionskim zaljevom u kojemu se nalazi delta Rhone. Na Atlantskoj se strani otvara veliki Biskajski zaljev, ciji sjeverni dio pripada Francuskoj. Tu je obala niska i ravna, krajolikom prevladavaju pjescani sprudovi, sve do dubokih estuarija Gironde i Loire, gdje ima stjenovitih dijelova obale, a pred njom su otoci. Visok i "iskrzan" poluotok Bretagna, izlozen jakim strujama i vjetrovima, proteze se izmedju Atlantskog oceana i kanala La Manche. Duz La Manchea nizu se dijelovi obale s visokim strmim brdima, dok je na sjeveroistoku obala niska i pjeskovita.

Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetnistva i znatnog ali opadajuceg drzavnog vlasnistva.Velike povrsine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije ucinile su Francusku vodecom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.Vlada i dalje vrsi znatan utjecaj na kljucne segmente infrastrukture. Ima vecinsko vlasnistvo u zeljeznickim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama.Od pocetka 1990-ih drzava postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajucim, bankovnim i vojnim segmentima.Francuska je zajedno s 11 drugih clanica Europske Unije uvela euro 1. sijecnja 1999. godine.Euro je pocetkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.Dominantno politicko, gospodarsko, znanstveno i kulturno srediste Francuske je Pariz, a u usporedni s njim ostali su gradovi mali. Uzrok lezi u povijesnim dogadjajima, u politickom centralizmu i pogodnom geografskom polozaju.

Francusko gospodarstvo sesto je po velicini u svijetu, a cetvrti je po redu svjetski izvoznik, sto je cini jednom od najbogatijih zemalja svijeta ciji stanovnici ostvaruju vrlo visok brutto nacionalni dohodak. Jedna je od osnivaca Europske unije, a po velicini teritorija, njezina je najveca clanica. Franciska je takodjer jedna od osnivacica Ujedinjenih naroda, te jedna od pet stalnih clanica Vijeca sigurnosti, sto potvrdjuje njeno veliko politicko znacenje u svijetu. Uz to, jedna je od 8 svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od clanica NATO saveza.Stanovnistvo Francuske broji oko 61 milijun, a prosjecna gustoca naseljenosti je 110 stanovnika po km2. Najgusce su naseljeni dijelovi oko Pariza, velikih luka, industrijskih regija, a najmanje planinska podrucja. Danas 70,8% stanovnistva radi u tercijarnim djelatnostima (najvise u turizmu), samo 4,3% u moderniziranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ostalih 24,9% u sekundarnom sektoru. Privredni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su do useljavanja znatnog broja stanovnistva iz drugih europskih drzava i francuskih prekomorskih kolonija. Uz to, veliki je mortalitet, a slab natalitet, pa Francuska daje najmanji broj iseljenika, a prima najveci broj useljenika.Tri cetvrtine stanovnistva Francuske zive u gradovima.
Francusko gospodarstvo sesto je po velicini u svijetu, a cetvrti je po redu svjetski izvoznik, sto je cini jednom od najbogatijih zemalja svijeta ciji stanovnici ostvaruju vrlo visok brutto nacionalni dohodak. Jedna je od osnivaca Europske unije, a po velicini teritorija, njezina je najveca clanica. Franciska je takodjer jedna od osnivacica Ujedinjenih naroda, te jedna od pet stalnih clanica Vijeca sigurnosti, sto potvrdjuje njeno veliko politicko znacenje u svijetu. Uz to, jedna je od 8 svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od clanica NATO saveza.Stanovnistvo Francuske broji oko 61 milijun, a prosjecna gustoca naseljenosti je 110 stanovnika po km2. Najgusce su naseljeni dijelovi oko Pariza, velikih luka, industrijskih regija, a najmanje planinska podrucja. Danas 70,8% stanovnistva radi u tercijarnim djelatnostima (najvise u turizmu), samo 4,3% u moderniziranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ostalih 24,9% u sekundarnom sektoru. Privredni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su do useljavanja znatnog broja stanovnistva iz drugih europskih drzava i francuskih prekomorskih kolonija. Uz to, veliki je mortalitet, a slab natalitet, pa Francuska daje najmanji broj iseljenika, a prima najveci broj useljenika.Tri cetvrtine stanovnistva Francuske zive u gradovima.

Sastav stanovnistva Francuske relativno je homogen, mada su danasnji Francuzi nastali mijesanjem vise naroda.Velika vecina stanovnika su politicki Francuzi, unutar kojih razlikujemo etnicke Francuze, i njima vise ili manje srodne narode koji se bore za svoj etnicki identitet, medju ovima su, viz.: Franko-Provansalci, Okcitanci, Katalonci, Baski pa i keltski Bretonci. Najaktivniji su Korzikanci ciji je najpoznatiji pripadnik Napoleon Bonaparte, rodjen 1769. u Ajacciu. Alzasani i Lorenci, germanskog su porijekla.Nisu se doskora znali tocni podaci o manjinama, jer je pojam "etnicka manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, jos od Francuske revolucije drzava primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaze da su prebivaliste i etnicki identitet nerazdvojni, tj. onaj tko zivi u Francuskoj automatski je Francuz. Etnicke manjine su kroz povijest asimilirane na sve nacine, i to vrlo uspjesno.Tek je nedavno, i to pod pritiskom Europske Unije, Francuska dala iole vaznija prava etnickim manjinama.Sluzbeni jezik je francuski, ali postoji vise lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzicki, flamanski, njemacki (elzaski), okcitanski. Francuska vlada i skolstvo tek su odnedavno dopustili njihovo koristenje. Regionalni se jezici danas uce u nekim skolama, ali francuski ostaje jedini sluzbeni jezik, kako na lokalnoj tako i na drzavnoj razini.