Islam znači "pokoravanje božijoj volji". Sjedbenici islama zovu se muslimani. Osnivač islama bio je prorok Muhamed koji se rodio u Meki, u Arabiji, 570. godine. Bio je na hodočašću na planini Hira, u blizini Meke, kada mu se javio andjeo Gavrilo da mu kaže da postoji samo jedan bog, a to je Alah, i da on, Muhamed, treba da postane Alahov prorok i propovjeda božiju volju.

    Prorok Muhamed počeo je da propovjeda, ali ljudi u početku nisu vjerovali u ono što im je govorio. Hodočasnici koji su dolazili u Meku  donosili su ovom gradu zaradu i ljudi nisu željeli da se to promjeni. Godine 622. prorok Muhamed i njegovi sljedbenici bili su prinudjeni da pobjegnu iz Meke u Jatrib koji je kasnije dobio ime Medina-"grad proroka". Ovo bjekstvo, koje se naziva hidžra, označilo je početak islamskog kalendara. Prorok Muhamed nastavio je svoje propovjedi u Medini. Govorio je da mu je Alah rekao da ljudi treba da žive zajedno u miru, a ne da vode međuplemske borbe. Alahove riječi, koje je prorok Muhamed prenosio narodu, zapisane su u svetoj knjizi, Kuranu, koga svi muslimani moraju da se pridržavaju.

    Za muslimane je islam način života utemeljen na pet pravila ili "stubova". Prvo, nema drugog boga osim Alaha; prorok Muhamed je njegov glasnik. Drugo, Alahu se mora moliti pet puta dnevno. Treće, bar jednom godišnje treba dati milostnju siromasima. Četvrto, muslimani treba da poste izmedju jutra i večeri, naročito za vrijeme mjeseca Ramazana. Konačno, muslimani treba bar jednom u životu da odu na hodočašće u Meku.

    Muslimani se mole bogu u džamijima i pozivaju se na molitve pet puta u toku dana u vrijeme zapisano u Kuranu.

    Muslimanski vjerski vođa zove se imam. Tokom molitve u džamiji vjernici stoje u pravim redovima iza imama. Muškarci i dječaci stoje zajedno, a žene i djevojke odvojeno od njih. Svi gledaju u imama i ponavljaju ono što on radi.

    Za muslimane je najvažniji dan petak. Tada se okupljaju u džamiji da slušaju propovjed imama, a to okupljanje naziva se salat-ul-džumu'ah. Ono je prilika da se muslimani upoznaju medjusobno, naročito u mjestima u kojima ne postoji velika muslimanska zajednica.

    U islamu se praznuju dva glavna vjerska praznika. Prvi je Eid Al-Fitir, praznik uspješnog posta tokom mjeseca Ramazana. Ramazan je razdoblje posta i molitvi koji traje mjesec dana i odnosi se na vrijeme kada se andjeo Gavrilo javio proroku Muhamedu. Tokom ramazana od jutra do večeri treba da poste svi muslimani stariji od 12 godina. Čim se, na kraju Ramazana, pojavi mlad Mjesec, počinje praznik Eid Al-Fitir koji traje tri dana. Ljudi se oblače u najljepšu odjeću i daruju jedni druge, a u džamijama se izgovaraju molitve.

    Drugi praznik je Eid Al-Adha, praznik Žrtve, koji se proslavlja na kraju hadžiluka ili hodočašća. Dogadjaji koji su dio hadžiluka traju nekoliko dana, ali hodočasnici mogu da ostanu u Arabiji dvije do tri nedelje i da posjete džamiju proroka Muhameda u Medini i druga sveta mjesta. Muslimani obilježavaju kraj hadžiluka molitvama i izjavama zahvalnosti u džamijima.

    Islamski kalendar zasniva se na Mjesečevim mijenama tako da muslimanski praznici padaju svake godine na drugi datum.

Jerusalim i islam

    Ovaj grad se tradicionalno smatra trećim najsvetijim mjestom u islamu, poslije Meke i Medine. Za pripadnike muslimanske vjere značajna je džamija Al Aksa ispred koje se nalazi kamen sa otiscima kopita Muhamedovog konja. Predanje kaže da je konj svoje otiske u njemu ostavio neposredno prije nego što se Muhamed vaznio u nebo, gde se pridružio ostalim prorocima islama. Otkako je ovde po dolasku muslimana podignuta „Kupola na steni“ (Omarova ili Aksa džamija), Jerusalim je postao sveti grad i treće religije.