Bogovi

Pocetna

Mitovi

Primordijali

Titani

Kviz

Galerija

Grčka mitologija sastoji se od legendi o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju stari Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Zevs je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovačom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre ili Srde. Zevs u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Njegova je žena ujedno i njegova sestra Hera, ali imao je vrlo mnogo potomaka s ostalim božicama i smrtnicama. Zeusov je pandan u rimskoj mitologiji Jupiter.

Hera  u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zevsova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji je Junona = "volooka".

Afrodita u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera, a u egipatskoj Hathor. Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih boginja. Ni bogovi ni ljudi nisu joj mogli odoljeti. Osim toga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica.

Apolon  u grčkoj mitologiji bog je medicine, proroštva, streljaštva, muzike, sunca i kolonizacije. Zeusov je i Letin sin te Artemidin brat blizanac. Epitet mu je Feb (Phoebos). Apolon je bog medicine, liječenja i streljaštva, ali i nosilac smrtne pošasti. Također je bog proroštva i kolonizacije. Vođa je Muza (Apollon Musagetes) te pritom i bog muzike i poezije. Pjevale su mu se himne zvane peani. Bio je zaštitnik brojnih proročišta i hramova, a posebno se ističu Delfi i Del. Poslije je preuzeo i identitet Helija kao bog sunca (Apollon Helios).

Ares u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zevsa i Here. Opisan je kao snažan, kao silnik i svađalica. Aresov je pandan u rimskoj mitologiji Mars.Ares je bio bog ratovanja koje je samo sebi svrhom, radovao se smrti i junaka i običnih smrtnika. Radovali su ga miris krvi, borba, zveket oružja, jauci. Aresa nije zanimao uzrok rata, čak ni ishod, bitno je bilo samo ratovanje. Mrzio je ostale bogove, a i svoje roditelje, a posebice boginju Atinu. Smatran je i praocem Amazonki, plemena ratobornih žena.

Artemida boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zevsova i Letina kći. Artemidini su pandani u rimskoj mitologiji Dijana, boginja lova i Selena, boginja Mjeseca.Artemida je boginja Mjeseca te je stoga Apolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i boginja zvijeri i lova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu smrt, ali spašava ih također kad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku boginju okruženu nimfama te kao boginju svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas.

Atina boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti. Atinin je pandan u rimskoj mitologiji Minerva, boginja mudrosti. Atina je prikazivana s egidom, štitom od kozje kože koji joj je poklonio njezin otac Zevs (Atena egidonoša). Tako ju je prikazao i Fidija u poznatome kipu od zlata i bjelokosti. U njezinu su društvu Nika, božica pobjede, i sova, često na ramenu, kao simbol mudrosti. Prikazivana je s kacigom te štitom na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavjetni dar.

Dionizije u grčkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Također je poznat kao Bakho i u grčkoj i u rimskoj mitologiji. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jakhus ili Zagrej. Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi bossoris, lisičje krzno, koje simbolizira novi život.

Had  u grčkoj mitologiji bog je podzemnog svijeta (koji se takođe naziva Had) u grčkoj mitologiji; Kronov i Rejin sin, olimpski bog. Također se nazivao i Pluton , a to su ime preuzeli i stari Rimljani za svoj pandan. Za razliku od modernih konotacija kao zlog Hada, nekad je bio prikazivan više kao pasivan, a ne zao. Njegova je uloga bila da održava ravnotežu. Prikazivan je s kacigom koju mu je dao Kiklop i koja ga je činila nevidljivim.

Hefest  u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan. Danas se na atenskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je takođe i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima. Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a nekad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada.