Amsterdam

Amsterdam (hol. Amsterdam) je najveci i glavni grad Holandije. Osnovan je krajem 12. veka kao malo ribarsko mesto na obali reke Amstel. Danas je najveci grad u drzavi i finansijski i kulturni centar. U gradu zivi 739.510 stanovnika dok je broj stanovnika sire oblasti oko 1,5 miliona. Sediste holandske vlade ne nalazi se u Amsterdamu vec u Hagu. Staro jezgro grada, jedno je od najvecih u Evropi, izgradjeno je u 17. veku. Oblik je definisan kruznim vodenim kanalima. U gradu se nalazi vise poznatih muzeja. Izmedju ostalih: Rijksmuzeum, muzej Van Goga, Rembrantov muzej i dr. Amsterdam nije glavni grad Severne Holandije, provincije u kojoj se nalazi. Tu funkciju ima Harlem.Prvi zapisi govore o Amsterdamu kao o ribarskom selu i datiraju iz 13. veka. Amsterdam se razvio oko brane na reci Amstel krajem 12. veka. Ime Amsteldam se prvi put pojavljuje u doba Florisa petog, grofa od Holandije (oko 1257. godine). U toku 14. veka, a posebno u 15. veku Amsterdam je doziveo nagli razvoj i vec tada je zapocelo njegovo zlatno doba.Prvi zapisi govore o Amsterdamu kao o ribarskom selu i datiraju iz 13. veka. Amsterdam se razvio oko brane na reci Amstel krajem 12. veka. Ime Amsteldam se prvi put pojavljuje u doba Florisa petog, grofa od Holandije (oko 1257. godine). U toku 14. veka, a posebno u 15. veku Amsterdam je doziveo nagli razvoj i vec tada je zapocelo njegovo zlatno doba.Amsterdam je glavni grad i vazno gospodarsko i kulturno srediste Nizozemske. Smjesten je na uscu rijeke Amstel u IJsselmeer. Stariji dijelovi grada ispresjecani su kanalima (nizozemski gracht), na kojima su brojne stare gradjanske kuce. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otocica. Po tome se uz njega cesto veze naziv "Venecija Zapadne Europe". Srediste grada je trg Dam (niz. brana), na kojem je klasicisticka kraljevska palaca iz 17. stoljeca. (inace druga rezidencija kraljevske obitelji), reformisticka Nieuwe Kerk iz 15. stoljeca i trgovacka ulica Kalverstraat. U istocnom dijelu grada nalazi se nekadasnja zidovska cetvrt s Rembrandtovom kucom (danas muzej). Amsterdam je pun muzeja i galerija, poput Drzavnog muzeja (Rijksmuseum) s najvecom zbirkom nizozemske umjetnosti, Gradskog muzeja, van Goghova muzeja, Tropskog muzeja i dr. Amsterdam je smjesten na vise od 100 plovnih kanala. On je takodjer i jedna od vecih Nizozemskih luka.Do danas su ocuvani neki dijelovi obrambenih gradjevina oko grada, a 1996. su uvrsteni u UNESCOv popis mjesta svjetske bastine u Europi.

Amsterdam je smjesten u zapadnoj Nizozemskoj, u pokrajini Sjeverna Holandija. Rijeka Amstel protjece kroz gradsko srediste te se ulijeva u jezero het IJ. Mreza gradskih kanala grachten povezana je sa rijekom i jezerom. Srediste grada (gradska cetvrt Centrum) se nalazi 2 m iznad razine mora, dok je okolica nekada bila potopljena. Jugozapadno od grada se nalazi suma het Amsterdamse Bos. Grad je povezan sa Sjevernim moremNoordsee kanalom. Amsterdam ima svjezu oceansku klimu (po Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji Cfb), na koju jako utjece blizina Sjevernog mora. Godisnje je prosjecno 186 kisnih dana, ali prosjecna godisnja kolicina padalina iznosi umjerenih 780 mm.

Naziv "Amsterdam" se prvi put spomije u ispravi od 27. listopada 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobodjeni placanja mostarine grofu Florisu V. Isprava spominje stanovnike kao homines manentes apud Amestelledamme (ljudi koji zive uz Amestelledamme). Do 1327. godine taj naziv je evoluirao u Aemsterdam.

Stanovnistvo Amsterdama predstavlja slozen etnicki i religijski mozaik. U 16. i 17. stoljecu vecinu ne-nizozemskoh imigranata su cinili Hugenoti, Flamanski protestanti, Sefardski Zidovi i Vestfalci. Hugenoti se doseljavaju nakon 1685. godine, zbog Edikta iz Fontainebleaua, dok se Flamanci doseljavaju tijekom Osamdesetogodisnjeg rata. Vestfalci se uglavnom doseljavaju zbog ekonomskih razloga, i to uglavnom tijekom 18. i 19. stoljeca. Prije Drugog svjetskog rata 10% stanovnistva Amsterdama su cinili Zidovi. Prva masovnija imigracija u 20. stoljecu je bila iz Indonezije tijekom 1940-ih i 1950-ih, nakon proglasenja neovisnosti Nizozemskih Istocnih Indija. Od 1960-ih u grad se doseljavaju strani radnici iz Turske, Maroka, Italije i Spanjolske. Poslije stjecanja neovisnosti Surinama 1975. godine, dolazi veliki val Surinamaca koji uglavnom naseljavaju gradsku cetvrt Bijlmer. Iz cijelog svijeta dolaze i drugi doseljeneci, poput azilanata ili ilegalnih imigranata.

homepage