AKROPOLJ

Akropolj (grcki akros, vrh, polis, grad, doslovce "grad na brdu"), je stjenovito brdo, anticko svetiliste posveceno grckoj boginji Atini zastitnici grada Atine, u samom centru doline Atike. Visine je oko 150 m, a sam vrh cini platforma dimenzija 300h150 m, gdje se nalazi arhitektonski kompleks. Brdo je prvi put utvrdjeno zidovima u mikenskom periodu, a dijelovi tih prvih zidina su i danas vidljivi, naročito na jugoistoku Propilaje. Zidovi utvrdjenja koji danas dominiraju su izgradjeni poslije persijskih ratova u prvoj polovini 5. vijeka prije nove ere, za vrijeme Temistokla (sjeverni zid) i Kimona (juzni zid). Izmjene su radjene u Periklovo doba i kasnije, kada je Akropolj postao glavno uporiste grada.

Najvece i najljepse svetiliste stare Atine, posveceno boginji Atini, dominira centar modernog grada Atine, sa stjenovitog uzvisenja. Najslavljeniji mitovi stare Atine, religiozni festivali, najraniji kultovi, kao i drugi vazni dogadjaji u istoriji grada, su svi povezani sa Akropoljom. Spomenici i gradjevine Akropolja su u harmoniji sa svojim prirodnim okruzenjem. U ovim jedinstvena djelima anticke arhitekture, kombinuju se razliciti stilovi klasicne grcke arhitekture i umjetnosti, koji su vjekovima utjecali na mnoge druge kulture i umjetnosti. Akropolj iz 5. vijeka prije nove ere, je slikovit primjer raskosa, moci o bogatstva Atine u zlatnom dobu Perikla.

Svetilistu se pristupa sa zapada, jedinog moguceg pristupa, preko Bolove kapije, jedne od dvije kapije koje su sagradjene poslije invazije herula u 3. vijeku, (germanskih plemena sa Skandinavije), ili preko malih vrata ispod hrama Atine Nike. Na ostalim stranama brda postoje izvori pitke vode jos od antickog doba. Poslije kapije stize se pred monumentalni ulaz u svetiliste, koji se zove Propilaje, izgradjen u klasicno doba, koji je projektovao arhitekte Mnesikla. Hram Atine Nike, izgradjen oko 420. godine p. n. e., a projektovao ga je i nadgledao izgradnju arhitekta Kalikrata, dominira juzni utvrdjeni bedem Propilaja. Blizu hrama nalazi se oltar Afrodite Pendeme, od kojeg je sacuvan samo jedan dio. Suprotno sjevernom krilu Propilaja, nalazi se pravougaoni oltar, poznat pod imenom „oltar Agripa“, posto je u proslosti bio mjesto gdje se cuvao dar grada grada Atine rimskom vojskovodji Marku Vispaniju Agripu.

U samom svetilistu, srecu se majstorska djela klasicne grcke arhitekture, sagradjena uglavnom u 5. vijeku p. n. e., u doba Perikla. Partenon, kao pecat stare grcke civilizacije, je najupecatljiviji od svih. Posvecen Atini Partenoni, sagradjen je u zamjenu za dva ranija hrama posvecena istoj boginji. Izmedju Partenona i Propilaja, duz juznog zida i iskopani u stjenovitom tlu, nalaze se temelji dvije gradjevine iz 5. vijeka p. n. e., Brauronijon, oltar u cast Artemidi Braunonije i Kalkoteka, gradjevina u kojoj su se nalazili zavjetni darovi u bronzi. Istocno od Partenona, nalazi se mali kruzni hram iz 27. godine p. n. e., posvecen Avgustu i Rimu. Na najuzvisenijoj tacki, na istocnoj strani uzvisenja, takodje iskopani u stjenovitom tlu, nalaze se temelji oltara Zevsu Polijeusu. Na sjevernoj strani uzvisenja, nalazi se Erehteon, hram u jonskom stilu posvecen boginji Atini i bogu Posejdonu Erehtejusu, sa svojim poznatim predvorjem koje dominiraju karijatide. Duz juznog zida Erehteona nalaze se temelji "Starog hrama", iz 6. vijeka p. n. e., u dorskom stilu posvecen Atini Polijas, a koji su unistili Persijanci 480. godine p. n. e. Nesto kasnije je obnovljen, ali je definitvno srusen 406. godine p. n. e. u drugoj persijskoj invaziji. Sjeverozapadno od Erehteona, duz sjevernog zida Akropolja, prostire se Arheforion, mala kvadratna gradjevina, gdje su zivjele Arheforione, mlade zene koje su na Pantejema, festivalu misterije, bile zaduzene za prinosenje darova Atini i ucestvovale u raznim ritualima inicijacije.