ISTORIJA GRCKE                                                        

Pocetak evropske istorije, kada su kraljevstva i carstva civilizacija na Orijentu cvetala i propadala, pocinje dolaskom Grka. Prvi, stidljivi koraci ka usponu, od primitivne kulture do vrhunske civilizacije, ucinjeni su na prostoru Egeja u toku Bronzanog doba (2800-1100 p. n. e.). Bilo je to doba trgovine i komunikacije medju narodima u kome je uglavnom vladao mir, koji bi povremeno bio prekidan krvavim ratovima. Oblast Egeja imala je kljucnu poziciju pri svakoj trgovini medju narodima koji su dolazili sa severa iz Male Azije ili Severne Afrike tokom 2. i 3. milenijuma p. n. e. Celokupna egejska civilizacija bila je zasnovana na vojno pomorskoj moći i trgovini. Stanovnici starog sveta preneli su svoju trgovinu na ostrva i priobalno područje Egeja, a samim tim su doprineli povećanju materijalnog bogatstva. Krit je bio u stalnoj trgovačkoj vezi sa ostatkom Egeja gde su izrastale nove, male, nezavisne civilizacije, od kojih je Kikladska bila najznacajnija. Grupa Kikladskih ostrva je bila isuviše mala da bi mogla primiti veliki broj stanovnika, medjutim bogatstvo minerala i metala uz izuzetno povoljan geografski polozaj, dodelio je ostrvima veoma vaznu ulogu tokom ranog bronzanog doba.

Zavisno od mesta razvitka egejskih civilizacija ili u zavisnosti od odredjenih karakteristicnih arheoloskih ostataka, dobile su ime, Minojska po Kritskom legendarnom kralju Minoju; Kikladska po grupi ostrva; Mikenska po gradu Mikeni. Postojala je i Trojanska civilizacija, u regionu Troje, na severozapadu Male Azije. Dolaskom Doraca sa severa Bronzano doba se zavrsava svuda između 1100. i 1000. godine p. n. e. Njihov dolazak je predstavljao poslednji udarac mikenskoj civilizaciji. U medjuvremenu Pelazgi i Jonjani napustaju kontinentalni deo Grcke pod pritiskom Dorana osvojivsi Peloponez. Presli su more i nastanili se na sevrnim egejskim ostrvima i duz maloazijske obale. Tu su izrasli veliki gradovi koji su već od 7. i 6. veka p. n. e. postali centri brilijantnih civilizacija. Medju bogatim gradovima izdvajali su se Klazomenea, Alikarnasos, Kolofon, Smirna, Fokea, Samos, Efes i iznad svih Milet. Oni su bili kolevka nauke i filozofije i prvi gradovi koji su se razvili u gradove-drzave. Pre nego sto su potpali pod vlast Lidijaca i Persijanaca, pomogli su da se oblasti Mediteranskog i Crnog mora otvore uticaju grcke civilizacije. Krajem tog perioda (6. vek p. n. e.) pojavljuju se dve suparnicke sile, Sparta i Atina.

Sa pojavom Homera i njegovih epova, Ilijade i Odiseje, Grcka ide ka novom dobu ubrzanog napretka koji ju je uveo u period danas poznat kao klasicno doba (500-323. g. p. n. e.). To je period koji je iza sebe ostavio najpoznatije spomenike i relikvije.

Grcka je jedna je od najstarijih drzava na svijetu s neobicnom i bogatom povijescu. Naseljena od prapovijesti, bila je plodno tlo za razvoj mnogih kultura od kojih se isticu: Minojska kultura (oko 3000. pr. Kr.), Mikenska kultura (oko 1900. pr. Kr.) i naposljetku Helenske kulture koja je prerasla u anticku kulturu (Stara Grcka) koja je utjecala na razvitak i Europe i Bliskog Istoka. Razlikujemo tri razdoblja stare Grcke: Arhajsko, Klasicno i Helenisticko razdoblje. God. 146.Rimska Republika osvaja grcke zemlje i zapocinje tzv. rimsko razdoblje, koje traje do 6. st. kada rimsku vlast zamjenjuje Bizantsko carstvo. God. 1460.Grcka postaje dio Osmanskog carstva(do 1821.). Nakon Grckog rata za neovisnost, 1829. god. Grcka postaje kraljevstvo pod jakom zastitom zapadnoeuropskih sila i kao takvo opstaje do danas.