 |
Flauta se uglavnom pravi od metala - najčešće od novog
sreba, ali skupocjeniji primjerci i od plemenitijih metala. Cijev joj je iz
3 dijela koji se spajaju uvlačenjem jednog u drugi pa se na tim mjestima
štimovanje može korigovati minimalnim izduženjem. |
| |
|
| |
|
_small.jpg) |
Klarinet stvaraju zvuk treperenjem prostog
jednostrukog jezička od trske. To je fino
obrađena i gipka trščana pločica čiji je donji malo deblji kraj pomoću
metalnog prstena za zavrtnjima pričvršćen uz usnik, dok gornji tanji pod
vazdušnim mlazom treperi prema ulaznom otvoru prema uniku, preko kojega je
jezičak postavljen pa tim treperenjem neizmjenično propušta i prekida priliv
vazduha u cijev instrumenta. |
| |
|
| |
|
 |
Oboa je instrument čije se zvučno treperenje izaziva
dvostrukim jezičkom od trske. Jezičak ulazi i najprije u kratku metalnu
cjevčicu, a ova u početni dio instrumenta. Pravi se uglavnom od abonosa ili
ebunita. |
| |
|
| |
|
 |
Horna je limeni duvački instrument čija cijev je skroz
i višestruko uvijena, oblika je koji je u osnovi kružan; iz njega se na
jednom kraju izdvaja ulazni dio cijevi sa nausnikom a na drugom izlazni
lijevak koji je ovdje izrazito proširen. U sredini kruga je splet dopunskih
cijevi sa ventilnim mehanizmom. |
| |
|
| |
|
 |
Truba se danas gradi uglavnom u dva štimovanja:
inB i
inC. Ova druga netransponujuća ima i osnovni alikvotni niz na toni c1,
a pojedinačnim i kombinovanim dejstvom ventila postiže se kao i kod horne
sniženje do umanjene kvinte pa je najniži ton trube fis a realna gornja
granica je ton c3. |
| |
|
| |
|
 |
Trombon, njegova konstrukcija i dejstvo sa ventilima
načelno su isti kao kod trube i horne. Međutim umjetničkoj primjeni - solo,
kao i u ansamblima i orkestru - skoro i isključivo se koristi tip trombona
sa povlačkom. To je pokretni dio cijevi u obliku latiničnog slova U. U
cjelini cijev sa povlačkom je izvijen u obliku
slova S. |
| |
|