ISTORIJA

Republika Italija je drzava na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.Jedinu kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje granici s Francuskom u zapadnom dijelu, Svicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistocnom Dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne drzave San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.Talijani su potomci starih plemena koja su se jos pocetkom prvog milenija p.n.e. nastanila u krajevima izmedju Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu razlicitog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i pocetkom prvog tisucljeca p.n.e. Negdje u 8.vijeku p.n.e. izmedju rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etruscani, koji su se u 7. stoljecu p.n.e. prosirili sve do rijeke Po i Korzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni jos mnogi narodi. Tako su u podrucjima oko danasnje Venecije zivjeli Veneti, tako da se danas talijanska regija u kojoj je smjestan ovaj grad zove Veneto jer ona odgovara povijesnom podrucju na kom je zivjelo ovo pleme, a nize na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su zivjeli Siculi, Sicani i Elimi (engl. Elymi).Sabinjani (Sabini) i Latini zivjeli su u Laciju (Lazio) zajedno sa Faliscima, Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima. U Abruzzima bijahu Vestini, Paeligni i Marsi.

Frentani, Picenti i Marrucini naseljavali su sredisnju obalu Jadrana. Samniti i Lucani zivljase u Moliseu i Basilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su zivjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Sirenjem moci Rima (Roma) negdje od 5. stoljeca p.n.e. italska plemena usla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko gradjansko pravo nakon saveznickog rata koji se vodio od 90. do 89. p.n.e.Italija je 1957. godine bila jedan od utemeljitelja Europske unije. To joj je uvelike doprinijelo u gospodarskom i politickom smislu. Postala je jedna od vodecih zemalja svijeta i spada u skupinu G8.Prapovijesna nalazista se mogu naci na vise mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata.U starom vijeku, Grci su u juznoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grcku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruscani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeca vladalo najvecim dijelom Europe.Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno srediste humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-drzavice ili podrucja pod tudjinskom vlascu do 17. ozujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udruzio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridruzio tek 20. septembar 1870., sto je konacni datum ujedinjenja Italije.

Fasisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemacke u 2. svjetskom ratu i izgubili.Referendum o monarhiji od 2.juna1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do danasnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puc iz prosinca 1970. godine. Italija je otpocetka clanica saveza NATO i Europske unije.Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnicki dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvrsnu vlast utjelovljenu u Vijecu ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeca (predsjednik vlade).  Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaze predsjednika vlade, koji predlaze ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).Vijece ministara (koje obicno cine parlamentarni zastupnici) mora zadrzati povjerenje (Fiducia) oba doma.

Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opce izbore, a koristi se mijesani vecinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta rasporedjuje se proporcionalno. Zastupnicki dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrzi i bivse predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane dozivotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najvise 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti vecina u oba doma.Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlucuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata. Funkciju predsjednika Italije trenutno obavlja Silvio Berluskoni.