abc Matlab - elektronski priručnik
I dio Uvod u Matlab
1.4. Indeksiranje nizova u Matlabu
Svaka varijabla u Matlabu je niz koji može sadržati mnogo brojeva. Kada želimo da pristupimo izabranim elementima niza, koristimo indeksiranje.
Na primjer, razmotrimo 4-sa-4 magični kvadrat A:
A = magic(4)
A =
16 2 3 13
5 11 10 8
9 7 6 12
4 14 15 1
Postoje dva načina pristupanja određenom elementu u nizu. Najuobičajeniji način je specificiranje indeksa reda i kolone, kao napr.
A(4,2)
ans =
14
Manje uobičajeno, ali ponekad korisno, je upotrijebiti jedan indeks koji prolazi kroz svaku kolonu redom:
A(8)
ans =
14
Korištenje jednog indeksa da bi se pristupilo određenom elementu u nizu se naziva linearno
indeksiranje.
Ako bismo pokušali pristupiti elementima izvan niza na desnoj strani naredbe dodjele, Matlab će javiti grešku.
test = A(4,5)
Index exceeds matrix dimensions.
Međutim, na lijevoj strani naredbe dodjele, možemo specificirati elemente izvan tekućih dimenzija. Veličina niza se povećava da bi se prilagodila novim elementima.
A(4,5) = 17
A =
16 2 3 13 0
5 11 10 8 0
9 7 6 12 0
4 14 15 1 17
Da bi pristupili do više elemenata niza, koristimo kolonski operator, koji dozvoljava da specificiramo opseg u obliku start:end. Na primjer, izlistajmo elemente u prva tri reda i drugoj koloni od A:
A(1:3,2)
ans =
2
11
7
Sama kolona, bez početne ili krajnje vrijednosti, specificira sve elemente u toj dimenziji. Na primjer, izaberimo sve kolone u trećem redu od A:
A(3,:)
ans =
9 7 6 12 0
Kolonski operator takođe dozvoljava da kreiramo vektor vrijednosti sa jednakim razmacima koristeći opštiji oblik start:step:end.
B = 0:10:100
B =
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Ako izostavimo srednji korak, kao u start:end, Matlab će koristiti podrazumijevanu vrijednost koraka 1.
Matrice i nizovi u Matlabu - Kompleksni brojevi < Index > Varijable radnog prostora u Matlabu
 |
 |
 |
 |
 |
 |
