abc Matlab - elektronski priručnik
II dio Osnove Matlaba kao jezika - 2.2. Izrazi

2.2.2. Brojevi

Matlab koristi konvencionalnu decimalnu notaciju, sa opcionom decimalnom tačkom i vodećim plus ili minus znakom, za brojeve. Naučna notacija koristi slovo e da specificira faktor skaliranja stepen od deset. Imaginarni brojevi koriste ili i ili j kao sufiks. Neki primjeri dozvoljenih brojeva su

3                      -99                   0.0001
9.6397238       1.60210e-20    6.02252e23
1i                     -3.14159j         3e5i

Matlab sprema sve brojeve interno koristeći long format specificiran po IEEE standardu za pokretni zarez. Brojevi u pokretnom zarezu imaju konačnu tačnost od oko 16 značajnih decimalnih cifara i konačni opseg od oko 10-308 do 10+308.

Brojevi predstavljeni u double formatu imaju maksimalnu tačnost od 52 bita. Svaki double koji zahtijeva više bitova od 52 gubi nešto tačnosti. Na primjer, sljedeći kod pokazuje dve nejednake vrijednosti kao jednake zato što su obje skraćene:

x = 36028797018963968;
y = 36028797018963972;
x == y
ans =
1

Cijeli brojevi imaju raspoloživu tačnost od 8-bita, 16-bita, 32-bita i 64-bita. Spremanje istih brojeva kao 64-bitnih cijelih brojeva čuva tačnost:

x = uint64(36028797018963968);
y = uint64(36028797018963972);
x == y
ans =
0

Matlab softver sprema realne i imaginarne dijelove kompleksnog broja. On operiše sa magnitudama dijelova na različite načine, zavisno od konteksta. Na primjer, sort funkcija sortira na osnovu magnitude i rješava veze pomoću faznog ugla.

sort([3+4i, 4+3i])
ans =
4.0000 + 3.0000i         3.0000 + 4.0000i

To je zbog faznog ugla:

angle(3+4i)
ans =
0.9273
angle(4+3i)
ans =
0.6435
Relacioni operator “jednako” == zahtijeva da i realni i imaginarni dio budu jednaki. Drugi binarni relacioni operatori > <, >=, i <= ignorišu imaginarni dio broja i uzimaju u obzir samo realni dio.

Varijable    <    Index    >    Matrični operatori