 |
Opis:
grč. φιλοσοφια – ljubav prema mudrosti; u svakodnevnom govoru češće je prisutna riječ filozofija iako ona n e odgovara značenju (ljubav prema mraku), ali je u govoru tu uslijed uticaja latinskog jezika
Sama filozofija teško se određuje jer počinje kako Hegel ističe kad shvatimo da poznato nije spoznato. Adorno stoga navodi u Uvodu u filozofiju njene karakteristike:
- Predmet filozofije je sve što jeste (bitak, bivstvovanje);
- Specifičnost filozofije je u pojmovnom mišljenju ( a u pojmu uvijek ima nešto nepojmljeno)
- Specifičnost filozofije je u terminologiji;
- Svaka filozofija je odraz duha vremena;
Cilj filozofije je da upoznajući istoriju mišljenja misli ono što još nije mišljeno, ono što je izmicalo mišljenju. To je moguće negacijama (one nisu ništenja već ukidanja i očuvanja onog neophodnog za dalji razvoj mišljenja) koje je činio Hegel iskusivši mišljenjem istoriju mišljenja kako mu priznaje Hajdeger ili po njemu pravilnim korakom unatrag.
● Od Aristotela do Ničea filozofija je na osnovu promjena i putem njih ostala ista. To zajedničko pretresanje onoga što se kao Isto vazda iznova tiče izričito filozofa, to je razgovaranje, λέγειν u smislu διαλέγεσθα, razgovoranja kao dijaloga. Za Hajdeger filozofija je neka vrsta mjerodavnosti koja je sposobna da pogledom istražuje i da ono za čim traga promatra i ne gubi iz vida.
Način postavljanja pitanja otkriva duh sa kojim se vodi dijalog.
„Stoga pitanje: Što je to-filozofija? možemo pitati samo ako se upustimo u razgovor s mišljenjem grčkog duha. Ali nije podrijetlom grčko samo ono što je u pitanju –filozofija, nego i način kako pitamo; način, na koji još i danas pitamo, također je grčki. Pitamo: šta je to...? [...]. Odgovor se sastoji u tome da nekoj stvari, koju ne poznajemo točno, nađemo njezino ime. [...]. U svakom slučaju vrijedi: ako se pitanje- što je to? odnosi na filozofiju, pitamo grčko pitanje“.(Heidegger, 1996:266)
Odgovor nije, po Hajdegeru, kraj, zaustavljanje mišljenja. To je samo mjesto, kao sabiralište kome se treba znati obratiti.
„Odgovor na pitanje: što je filozofija? ne nalazimo putem historijskih izrijeka o definicijama, nego putem razgovora s onim što smo predajom primili kao bitak bića. Taj put k odgovoru na naše pitanje nije prekid s poviješću, nije nijekanje povijesti, nego prisvajanje ili preobražavanje predajnog. Takvo prisvajanje povijesti zamišljeno je pod nazivom 'destrukcija'. [...]. Odgovaranje bitku bića ostaje, naime, naše stalno prebivalište“.(Heidegger,1996:257)
Na bitna pitanja se po Hajdegeru odgovara novim mišljenjem, promišljanjem, a ne iskazima o stanju stvari. Kraj filozofije omogućava da se cjelina istorije mišljenja sakupljena i sabrana vidi na jednom mjestu i da se u stvari mišljenja razabere ono sporno, dosada nedostupno a prisutno. Kraj, kao dovršenje, skupljanje u krajnje mogućnosti, to dopušta. Zadatak mišljenja bio bi tada, smatra Hajdeger predavanje dosadašnjeg mišljenja određivanju same stvari.
|
