Alkoholizam mladih ima određene specifičnosti (razlike) u poređenju sa alkoholizmom odraslih lica. Da bi se pojava prekomjernog pijenja mladih mogla što bolje sagledati neophodno je uzeti u obzir činjenicu da je adolescencija specifičan životni period u trajanju od 11-e do 27-e godine, koji u sebe uključuje prepubertetnu, pubertetnu i postpubetetnu fazu. To je vrijeme burnih intrapsihičkih i fizioloških promjena u smijeru potpune psihičke i somatske maturacije koje su tokom ovog perioda u znatnom nesrazmjeru.
Neravnomjeran razvoj i promjene koje se dešavaju na planu fizičkog, emocionalnog i socijalnog razvoja adolescenata, remete ravnotežu koja je postojala u doba latencije.
Do izražaja dfolazi nestabilnost. Mlad čovjek se još uvijek ponaša kao dijete , a traži da ga tretiraju kao odraslog, dok se istovremeno osjećanesposobnim za obaveze koje nosi zrelost.
Normalne manifestacije ovog perioda poput krize originalnosti, ekscentričnosti, upadljivog oblačenja i sl. predstavljaju traganje adolescenta za svojom individualnošću. Zato se često adolescencija naziva i «krizom originalnosti».
Ovakvo stanje adolescenta čini posebno «prijemčivim» za alkohol.
Sa jedne strane «daje» mu snagu, samopouzdanje, sigurnost, odlučnost. Sa druge strane alkohol još više potencira i fiksira sve te teškoće i onemogućuje adolescenta da ih kroz traženje i nalaženje pravog puta razriješi i odraste.
Imajući ovo u vidu smatra se da alkoholizam mladih treba posmatrati kao udvostručen (dupliran) problem i adolescencije i alkoholizma.
Neki autori smatraju da u početku adolescenti nisu ni psihološki ni fizički zavisni od alkohola ali, ipak, piju i time prihvataju ponašanje koje je fruštveno poželjno i od mojih se očekuje.
Specifičnosti alkoholizmamladih koje se mogu svesti pod faktore rizika su sljedeće:
- sklonost ka kombinovanju više vrsta alkoholnih pića ili pijenje istovremeno sa drugim
psihoaktivnim supstancama,
- pijenje u posebnim emocionlanim stanjima (radost, bolest, neraspoloženje, tuga) ili pijenje pred donošenje važnih odluka,
- brzo ispijanje alkoholnih pića u «turama» ili takmičenje u ispijanju što veće količine alkohola,
- pijenje na gladan stomak,
- pijenje da se utoli žeđ,
- pijenje u toku više dana bez pauze,
- pijenje u stanjima smanjenih odbrambenih snaga organizma (bolest, povreda),
- pijenje bez obzira ne evidentne zdravstvene, porodične, profesionalne i socijalne posljedice,
- pijenje protiv savjeta okoline ili liječnika kao i poslije obećanja o prestanku upotrebe alkohola,
- pijenje u društvu alkoholičara
- pijenje radi postizanja nekog efekta (smanjenje treme, uklanjanje neraspoloženja, poboljšanje apetita...).
Sve što se fenomenološki ispoljava kod mladih alkoholičara je burnije i dramatičnije nego kod strijih alkoholičara.