Arhitektura

I danas nas impresionira njihova vjestina obrade kamena. Najbolji primjeri za to su geometrijska finoca zidova tvrdjave Ollantaytambo i oblikovanje zivih stijena u Sayvisteu. Tu su i kiklopske zidine tvrdjave Sacsahuaman iznad Cusca, ali pitanje je ko su bili njeni graditelji. Golemi, neobicno oblikovani kameni blokovi savrseno nalijezu jedni na druge. Opsti utisak koji se stice pri pogledu na ove gradjevine je da su ljudi ovog dijela svijeta poznavali posebnu tehniku savrsene obrade i transporta kamena.

Jedna izreka kaze da su Inke gradili, dok su Maye sanjarili a Asteci postovali bozanstva. Maye i Asteci dostigli su veci intelektualni nivo. Inke,s druge strane,vise su se bavili izgradnjom kuca, palata, gradova, putova, mostova, sistema za navodnjavanje i poljoprivrednih terasa, sto su sve dokazi ovozemaljske prisutnosti i i poduzetnistva. Iako je religija bila dio njihovog svakodnevnog zivota, ipak ga nije prevazisla. A zrtvovanje hiljada ljudskih zivota radi umiljavanja bogovima cinilo im se potpuno poraznim. Inke su nesumnjivo bili majstorski graditelji Novog svijeta.

Osebujnost njihovih gradjevina bila je masivna jednostavnost u okviru divnih proporcija. Njihovo jedino vanjsko ukrasavanje bila bi po koja zlatna ili srebrna ploca, ili zidni ukras od pernatog mozaika. Arhitekti su projektovali gradjevine u kojima su zidovi cesto bili nagnuti ukoso prema unutra, udaljavajuci se od pravca viska. Ravne bi povrsine bile razbijene malim trapezoidnim otvorima i nisama koji su bili suzeni prema vrhu. Pazljivo priljubljivanje divovskih stijena davalo je kontrastno svjetlo i efekt sjene, sto se postizalo poput dlake tankim spojevima i posebnom strukturom kamena. Rezultat nije bio samo dekorativan, vec i praktican. Medjuspojevi, precizno priljubljeni komadi bez zbuke, mogli su izdrzati izuzetan pritisak i naprezanje. Njihove su gradjevine odoljevale zemljotresima koji bi razorili savremenije zidne konstrukcije.

                                                         Carstvo Inka

Drzava  je sakupljala proizvedenu robu,kao sto su hrana,vuna i odjeca koja se spremala u skladista. Svaki grad je imao najmanje dva skladista: jedno za vladara, jedno za ostale stanovnike. Robu su prenosile ljame golemom mrezom poplocanih cesta.

§  Poljopriveda - Inke su uveli terasastu poljoprivedu sto je omogucavalo uzgoj usjeva na strmim padinama. Kao gnojivo koristili su pticji izmet i riblje glave. Najveci dio obavljao se kolektivno i najveci dio zemljista bio je u kolektivnom vlasnistvu lokalne zajednice.

§  Radnici Inka proizvodili su dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Drzavi su bili siguran izvor radne snage za javne radove i ostale kraljevske poteze.

INKE/UPRAVLJANJE CARSTVOM/RELIGIJA/ARHITEKTURA/

MACHU PICCHU/GALERIJA/KVIZ/NAZAD