MEXICO :: ZEMLJA PJESME I KORIDE    ::::::::::::::::::::::::::::::::::   DRAGAN VUJANOVIC

Home
Uvod
Polozaj Meksika Stare kulture Meksika
Tolteci
Maje
Asteci
Meksiko danas
Drzavno uredjenje
Mexico City







Stare kulture Meksika | Pogledajte Slike
Tolteci
Maje
Asteci

Za razliku od vecine latinskoamerickih drzava, pa i njegovog sjevernog susjeda SAD-a, povijest Meksika vrlo je duga. U Meksiku su postojale tri stare civilizacije: Tolteci, Asteci, Maje.

Tolteci | Pogledajte Slike

Prvi stanovnici Meksika bili su Tolteci, miroljubivo indijansko pleme koje je razvilo vrlo visoku kulturu. Jos i danas postoje svjedoci graditeljskog umjeca Tolteka u njihovom religioznom sredistu i prijestolnici Teotihuacanu nedaleko od danasnjeg glavnog grada Meksika. No tvorci Meksicke drzave nisu bili Tolteci vec njihovi srodnici Asteci.

Maje | Pogledajte Slike

Od triju velikih kultura koje su nekada cvjetale na tlu meksika - Tolteka, Asteka i Maja, najrazvijenija je bila kultura Maja. Narod Maja bio je veliki stvaralacki i miroljubiv narod na vrlo visokom stupnju kulture. Zivjeli su na poluostrvu Yukatan i u dijelovima juznog meksika. Njihova dostignuca, poseno u likovnoj umjetnosti, arhitekturi i u razlicitim znanostima, mogu se mjeriti s dostignucima naroda starog svijeta - Egipcana i Grka. Period "zlatno doba" iz vremena "carstva Maja" pocinje u 2. st. p.n.e. i traje do 6. st. p.n.e. U to doba cvjetale su astronomija, matematika, arhitektura, kiparstvo, razradjeni kalendar. Narod Maja imao je vrsne matematicare. Svojim nacinom pisana brojki nadmasili su i Grke i Rimljane jer su poznavali vrijednost nule. Poznavali su kalendar kao i Asteci koji se takodje sastojao od18 mjeseci po 20 dana. Glavno sjediste kulture naroda Maja bio je grad Cicen Ica osnovan na Yukatanu u 5. st. n.e. Najvelicanstvenija gradjevina tog grada je piramida s hramom "El Castillo" visoka 23 metra jedna od najljepsih piramida u Meksiku.

Asteci | Pogledajte Slike

Asteci su pleme koje je pocetkom 14. vijeka dosli sa sjevera, podjarmilo je Tolteke i ostala plemena, naselilo meksicku visoravan- Anahuak i na obali jezera Tekscoco osnovali svoj glavni grad Tenochtitlan, koji se ubrzo azvio u najljepsi grad Astecke civilizacvije. U njohovu zivotu religija je imala veliku vaznost. Os brojnih vjerskih svecanosti i obicaja koji su Asteci odrzavali znacajno mjesto u njihovom zivotu zauzimali su obicaji zrtvovanja. Asteci su pri razlicitim svecanostima znali svojim bogovima zrtvovati na hiljade ljudi, najvecim dijelom svoje zarobljenike. Takodjer, Asteci su se bavili i znanoscu. POznavali su kalendar sa godinom koja se sastojala od 18 mjeseci po 20 dana. Kalendar je sluzio za odredjivanje sudbine koji su bogovi namjenili pojedincima. Asteci su imali i pismo, neke vrste hijeroglifskog pisma, u kojem su misli izrazavali slikom i bojama, slicno egipatskim hijeroglfima. Slova su bila u obliku zvijezda, zivotinja i ljudi, osobiti kraljeva i sl. Asteci su bili veliki umjetnici u obradi kamena. Jedan od najljepsih primjera njihova visokog umjeca je kameni kalendar iz 1479. godine, promjera gotovo 4 metra u koji su uklesani astronomski i hronoloski simboli u geometrijskim oblicima. Osim toga bili su veliki majstori u obradjivanju cistog bakra, srebra i zlata u ukrasne predmete. Asteci su kao i Maje poznavali papir, koji su dobijali iz korjena jedne vrste Agave. U razlicitim svjetskim bibliotekama cuva se danas 12 asteckih rukopisa, jedinih koji su sacuvani od nemilosrdnog unistenja spanjolskih osvajaca.