Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između stadija larve i odrasle jedinke prolazi stadij kukuljice. Larve leptira su gusjenice s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićeno mjesto ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Gusjenice leptira nakon što izađu iz jaja imaju samo jedan zadatak : neprestanim hranjenjem prikupiti dovoljne rezerve hranjivih tvari za preobražaj u larvu te zatim u leptira. U stadiju larve više se ne hrane, a tek odrastao leptir ponovo počinje jesti. Međutim,odrasli leptiri nekih vrsta skoro uopše ne jedu, neki od njih to ni ne mogu jer nemaju odgovarajuće organe. Mnogi leptiri mogu usisavati tekućinu pomoću dugog tankog rilca koji se može smotati. Kako letenjem troše mnogo energije, leptiri s dna cvijetova usisavaju najhranjiviju tvar koja postoji - slatki nektar koji im daje energiju. Taj izvor hrane dostaje leptirima koji žive nekoliko dana. Neki leptiri koji žive duže trebaju i tekućinu bogatu bjelančevinama pa se stoga zadržavaju na izmetinama pa i na strvinarima. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti. Mnoge su gusjenice štetne u šumama i na uzgajanim biljkama.
U leptira je često spolno dvoličje koje je izraženo u veličini, obojenosti, krilima i ticalima. Mužjaci su obično življih i šerenijih boja. U nekih leptira pojavljuju se znatne razlike u boji prema godišnjoj dobi (sezonsko dvoličje). Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom, a nekima je probavilo zakržljalo pa se i ne hrane.
Larve leptira
Gusjenice leptira
Amphiphyra pyramidea Papilio Machaon
 |
 |
 |
 |
 |
 |
GRADJA