goliSarl Bodler je bio pjesnik,kriticar,esejist i esteticar,preteca je mnogih pjesnickih strujanja u Evropi na prelazu iz XIX u XX vijek. U svojim knjizevnoteorijskim radovima on je pisao da realisticki postupak nije adekvatan samoj prirodi umjetnickog stvaranja . Realist zeli da stvari predstavi onakve kakve bi trebale da budu,a Bodler smatra da umjetnik treba zivot i pojave oko sebe da osvjetlava svojim duhom,da u njima otkriva duboko skrivenu zakonitost i tako da dovrsi prirodu,da je dogradi. I me|u beskrajno razlicitim stvarima postoje analogije ,koje treba umjetnik da otkrije i poveze u sliku svijeta. Bodler je protivnik i utilitarizma i larpulartizma. Govorio je da je "najsmjesnija stvar vidjeti cilj poezije u sirenju prosvjete u narodu",ali nije poricao duboku vezu izme|u poezije i covjeka."Necu da kazem da poezija ne oplemljenjuje naravi"-pisao je Bodler-"...ja kazem : pjesnik je umanjio poetsku snagu ako je isao na moralni cilj,jer poezija ne moze da izjednaci sa moralom i naukom." Osim poezije , pisao je i prozu i kritiku.Zbirka -Spin Pariza(1869) otvara vrata novoj vrsti proze :to su impresionisticke crtice , koje su -kao nacin pisanja , prihvacene u Evropi krajem XIX vijeka.

Otac mu je rano umro,a sa majkom i ocuhom je cesto dolazio u sukob. Godine 1841. roditelji ga salju na put oko Afrike,do Indije ,u skolu zivota.Ustedjevinu -nasljedje od oca , brzo je potrosio , pa je zivio od pisanja i objavljivanja.Ali njegova nova poezija , sokantna i nova po motivima i slikama tesko je nalazila izdavaca.Vise puta je uzaludno pokusavao da objavi prvu i jedinu zbirku svojih pjesama . Uspio je napokon 1857. da izda -Cvijece zla,ali i protiv njega i protiv izdavaca poveden je sudski proces, kaznjeni su i zbirka je osakacena za sest pjesama. Bodler je najvise napadan kao pjesnik a ne kao teoreticar.On je najvise pjevao o poroku i to maestralno izrazio u svojoj zbirci - Cvijece zla ( 1857 ), u kojoj je ostvario sintezu razlicitih knjizevnih smjerova svoga vremena , ali i mnogo vise od toga :oznacio je pocetak i utemeljenje novog poimanja poezije.Ovdje je pjevao o iskusenjima sto ih je nudio nocni Pariz,pa ga je konzervativna kritika zigosala kao bludnika i razvratnika koji siri nemoral. Posjecna kritika pod uticajem javnosti , Bodlerovu poeziju je proglasila satanskom. I Bodler , umjesto ocekivane slave , dozivio je sudski proces na kome se sudilo djelu "zbog povrede javnog morala".Pogodjen takvim odnosom Francuza prema njegovom djelu i poeziji, napustio je Pariz i otisao u Brisel.Nije dugo zivio:u cetrdesetoj godini zivota dobio je izliv krvi u mozak, zivio jos nekoliko mjeseci potpunog pomracenja uma i u teskim mukama umro u Parizu 1867.godine.

Sredisnji motiv Bodlerove lirike je romanticarska suprotnost izme|u ideala i stvarnosti.Vec naslov zbirke - Cvijece zla-govori puno o nacinu Bodlerovog spajanja suprotnosti . On u svoju poeziju ne utkiva sentimentalnost,cak bi se moglo re}i da je lisena svega lirskog,mekog,nje`nog i plemenitog.To je poezija prihvatanja zivota sa svim njegovim te{ko}ama i rugobama zajedno. Ali Bodler je veliki i moderan pjesnik po tome sto svakoj vrijednosti prilazi iz nove licne perspektive;on u svemu trazi i vidi zivot, a zivot vidi kao spoj satanskog i bozanskog, uzvisenog, duhovnog, ali i banalnog i crvotocnog. Njegova pjesma Albatros,nastala je jos 1841. za vrijeme pjesnikovog putovanja u Indiju, na{la bi podsticaj i u njemackoj i u engleskoj knjizevnosti. U ovim knji`evnostima ptica albatros je imala vrijednost simbola neshvacene i ismijane velicine, a Bodler joj je dao sasvim novo znacenje:u palom albatrosu,razlici izme|u onog prije,kad je bio"car azura",i sad kad je bijedan i jadan , on docarava prolaznost i promjenjivost sudbine posljednjom strofom cjelokupnu simboliku vezuje za sudbinu pjesnika , koji se "carem" osje}a u visinama, ali "na tlo prognan, gdje ga svijet sa porugom gura,od divovskih krila ne mo`e da hoda". Ono sto mu je u njegovom svijetu, u visinama, fantasticno orudje koje ga cini carem, oborenom albatrosu predstavlja teret, porugu i smetnju.I opet smo svjedoci totalnog dozivljaja svijeta u kojem se spajaju ljepota i strava, ljubav i smrt.U njegovim pjesmama zivi i pariska sirotinja koju je bas to siroma{tvo i bijeda bacilo tamo . On je u svojim pjesmama izrazio snazno suosjecanje sa poni`enima i razumjevanje za njihovu patnju. Pritisnut i sopstvenom rezignecijom a svjestan covjekove nemoci da izmeni tokove zivota ,on je ipak imao svijetle trenutke i pobune protiv socijane nepravde :"Boze , ti sliko moja , proklet da si!" Ali u sustini sve se zavrsavalo ovim krikom.Nesrecni covjek se ponovo predavao poroku i otrovu duse:

"Najmudriji smelo bezumlje prigrle,iz copora u tor sto usud zatvara, mocnom pribezistu opijuma hrle!,To je vjecni bilten Zemljinog cara!"

"Nemam zelju ni da prikazem ,ni da zapanjim,ni da ubijedim.Imam svoje zivce,svoja isparenja.Tezim ka apsolutnom pocinku i ka neprekidnoj noci... Ne znati nista , ne propovijedati nista,ne htjeti nista,ne osjecati nista,spavati,pa opet spavati,to je jedina moja zelja.Zelja sramna i gnusna,ali iskrena."

Sarl Bodler

"U ovu groznu knjigu unio sam sve svojesrce,svu svoju ne`nost,svu svoju religiju, svu svoju mr`nju.Istina je da }u ja napisati suprotno,da }u se svim bogovima kleti da je to knjiga ~iste umjetnosti"

"Neki su mi rekli da bi ova poezija mogla nanijeti zla,nisam se tome obradovao . Drugi ,dobre du{ice,da bi ona mogla ~initi dobra i to me nije rastu`ilo".

Sarl Bodler o zbirci Cvijece zla

 

      The Albatross
Often, to pass the time on board, the crew
will catch an albatross, one of those big birds
which nonchalantly chaperone a ship
across the biter fathoms of the sea.
Tied to the deck, this sovereign of space,
as if embarrassed by its clumsiness,
pitiably lets its great white wings
drag at its sides like a pair of unshipped oars.
How weak and awkward, even comical
this traveler but lately so adroit-
one deckhand sticks a pipestem in its beak,
another mock the cripple that once flew!
The Poet is like this monarch of the clouds
riding the storm above the marksman's range;
exiled on the ground, hooted and jeered,
he cannot walk because of his great wings.
                     (engleska verzija)


BACK