Pocetna     Medvjed      Razmnozavanje      Ishrana      Sistematizacija      Iskoristavanje     Galerija      Kviz

Medvjed

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisara iz reda zvijeri (Carnivora). Ranije ih se nazivalo "velikim medvjedima" ili jos i "pravim medvjedima", da bi ih tako razlikovali od rakuna (Procyonidae) koje su nazivali "malim medvjedima". Jedna vrsta iz te porodice, mrki medvjed, je najveca divlja zivotinja i grabezljivac na srpskom tlu.

Gradjom tijela, sve vrste medvjeda su medjusobno vrlo slicne. Tijela su im zbijena, glave okrugle a udovi relativno kratki i vrlo snazni. Oci su male, a uske okruglaste i uspravne. U izduzenoj njuski imaju, ovisno o vrsti, 40 ili 42 zuba. Noge zavrsavaju s pet prstiju s kandzama koje ne mogu uvuci. Hodaju na tabanima koji su uglavnom dlakavi, osim kod vrsta koje se cesto penju na drvece, kao kod suncevog medvjeda ciji su tabani goli.

Svi su medvjedi samotnjaci, a aktivni su u sumrak i nocu (jedini izuzetak su bijeli medvjedi). Spavaju uglavnom u spiljama, supljim stablima ili jamama u tlu. Obicno se krecu polako, no ako zatreba, mogu trcati i do 50 km/h. Medvjedi su u pravilu dobri penjaci (naročito sunčev medvjed), a i izvrsno plivaju.

Rep im je samo maleni patrljak. Krzno im je dosta dugacko i jednobojno, smedje, crno ili bijelo. Iznimka je veliki panda (cije svrstavanje u ovu porodicu jos nije opsteprihvaceno) koji ima vrlo uocljive crno bijele šare. Svijetle sare na prsima ili licu se mogu pojaviti kod vise vrsta.

Tjelesna tezina im se krece od 25 pa do 1200 kg, pri cemu su muzjaci uvijek osjetno tezi od zenki. Duzina tijela im je izmedju 100 i 330cm. Mogu biti visoki do cak 350 centimetara kada se usprave na straznje noge.