SRCE I KRVNI SUDOVI

          Srce ptica i sisara je četverokomorno, jer je komora pregradom definitivno podjeljena na dve šupljine. Leva i desna strana srca funkcionišu kao dvije pumpe:leva strana pumpa isključivo oksigenisanu krv u telo, dok desna strana pumpa dezoksigenisanu krv u pluća. Srce je snažna mišićna pumpa koja se zgrči i opusti skoro tri milijarde puta tokom života čovjeka i tom prilikom ispumpa čak 190 000 tona krvi. Zidovi pretkomora su tanji od zidova komora,jer pumpaju krv samo do komora. Zidovi komora su deblji,naročito lijeve komore, koja pumpa krv na veliku distancu, odnosno u sva tkiva. Između pretkomora i komora se nalaze zalisci, trolisni sa desne strane srca, a dvolisni sa lijeve strane srca, koji usmjeravaju krv iz pretkomora u komore ne dozvoljavajući vraćanje krvi u suprotnom smjeru.Srce čine: Perikard (dvostruka opna koja obavija srce, štiti i smanjuje trenje), miokrad(srčano mišićno tkivo), endokard( blaže unutrašnjost)

Mali krvotok: Iz desne komore dezoksigenisana krv se plućnom arterijom transporuje do plućca,gdje se na nivou bronhiola dešava raumjena gasova,gdje dezoksigenisana krv prelazi u oksigenisanu, koja se preko četiri plućne vene dovodi u lijevu pretkomoru.

Veliki krvotok: Iz lijeve komore oksigenisana krv se ulijeva u aortu, koja se grana na arterije, a one na arteriole. Na nivou kapilara se dešava razmjena gasova izmedju krvi i tkiva(oksigenisana krv prelazi u dezoksigenisanu). Dezoksigenisana krv se venulama,venama, pa preko gornje i donje šuplje vene ulijeva u desnu pretkomoru.

Arterije: Arterije odvode krv iz srca,i to pod velikim pritiskom, i zato imaju veoma debele i elastične zidove koji se istegnu svaki put kad prime "porciju" krvi(70 ml) koju srce istiskuje tokom svakog grčenja. Pošto su zidovi arterija elastični oni teže da se vrate u prvobitni promjer kada se komore opuste,i na taj način potiskuju istisnutu zapreminu krvi od srca ka tkivima.Time se omogućuje kontinualan protok krvi kroz arterije.

Vene:Vene dovode krv u srce i imaju manje elastične i tanje zidove. Šireći se mogu da prime veću količinu krvi,pa kažemo da su rezervoari krvi. U zidovima vena postoje zalisci, koji su gradjeni tako da usmjeravaju krv ka srcu i ne dozvoljavaju da se ona vraća u suprotnom smjeru. Naročito su važni zalisci vena donjih ekstremiteta, u kome se protok krvi suprostavlja sili gravitacije. Grčenjem mišića nogu, tokom hodanja, dolazi do pritiskanja vena, što dodatno pomaže protoku krvi kroz vene.

Kapilari: I na kraju, kapilari, koji povezuju arterijski i venski sistem, predstavljaju sudove "razmjenjivače" jer se u njima vrši razmjena materije i gasova, kako u tkivima, tako i u plućima. Razmjena je efikasna budući da je protok krvi u kapilarima veoma spor, a površina kapilarne mreže, kod čovjeka, veličine fudbalskog terena.

<<Nazad