Hera

Boginja braka

Simbol:

žrtvena zdjelica u ruci

Životinja:

kukavica, paun

Biljka:

mogranj

Svetište:

štovana u Argu, svakog proljeća slavi se njena udaja za Zeusa

Svetkovina:

Matronalia

Područje djelovanja:

boginja ženskog dostojanstva, zaštitnica braka i porodice

Rodbinske veze:

Zeusova sestra i žena

Hera, kcerka Kronosa i Ree, Zeusova supruga i sestra, majka Aresa, Hebe, Ejlejtije i Hefesa, bila je zastitnica braka i udanih zena. Njena vaza sa Zeusom zapocela je mnogo prije njihovog braka, pa su se sastajali krijuci se od svojih roditelja. Kasnije,kada su se uskladili odnosi bogova sa Olimpa i Zeusa,i nakon Zevsovog ustolicenja, sklopljen je brak. Hera se pojavljuje u brojnim mitovima,a pored svoje,podize i mnogo druge djece, kaznjava nevjeru progoni ne samo Zeusove ljubavnice (čak i ako to nisu bile svojevoljnol), nego i njihovu djecu. Stavila je dvije velike zmije u Heraklovu kolijevku, a lju je stavila pod nadzor Arga koji ima stotinu očiju. Savjetovala je Semeli da kaže kako bi voljela vidjeti svojeg ljubavnika u njegovu punom sjaju, znajući jako dobro da smrtnica neće moći podnijeti sjaj munje, te natjerala Dionizove posvojitelje u ludilo. Još je pokušala spriječiti rođenje Apolona i Artemide.

Sam Zeus nije mogao ništa protiv nje. Katkad bi se naljutio i privremeno udaljio božicu s Olimpa, pričvrstivši joj nakovanj za stopala, a tada bi joj Hefest pritekao u pomoć. No, Zeus bi se ipak većinom služio lukavstvom: skrivao je svoju nezakonitu djecu pretvarajućí ih u životinje ili ih zatvarajući u zemlju.

Heru su posebno obožavali u Argu, pa je zbog toga ova boginja bila zastitnica tog grada.Za vrijeme trojanskog rata štitila je Grke, i sudjelovala je u mnogim dogadjajima, koji su utjecali na ishod rata. Hera je obozavana i slavljena u cijeloj Grckoj, a najvaznija procesija koja je organizirana u njenu cast, predstavljala je sjecanje na njeno i Zeusovo vjencanje.