Mijamoto Musasi

Uvod / Nastanak samuraja / Harikiri / Kamikaze

U mjestu Tavara, u danasnjoj oblasti Hjogo, u centralnom dijelu najveceg japanskog ostrva Honsu, samuraju Tavari Djinuemonu rodio se drugi sin. Bilo je to 12. godine ere Tensjo (1854); taj djecak je kasnije, kazu, postao cuveni macevalac Mijamoto Musasi. U to doba bilo je uobicajeno da samuraji mijenjaju licna, pa i porodicna imena, cak po nekoliko puta tokom zivota. Stoga nije bilo cudno sto je Musasi umijesto prezimena Tavara imao sasvim drugacije prezime.

Sam Musasi u spisu "5 krugova" u kome daje i sture elemente sopstvene biografije, ne govori gdje se tacno rodio, ko su mu bili roditelji, niti mnogo sta vise o zivotu koji je do 60. godine vodio. On samo navodi tadasnje svoje puno ime: Simen Musasi no Kami Fudjivara no Gensi, koje je takodje vjerovatno proizvod samurajeve maste i rezultat razlicitih susreta i iskustava. Tek 1843. godine pojavila se knjiga u kojoj se tvrdilo da Musasi nije bio sin Tavare vec Simina Munisajia iz Mijamotoa, sto je ocigledno blize istini i sto je prihvatio i pisac Josikava Eidji kada je pisao roman "Mijamoto Musasi".

Zaboravljen za zivota, samuraj je izronio iz tmine groba i popeo se na japanske pozornice, usao na stranice popularnih romana, a bio je cesta tema slikara japanskih grafita u drvetu - Ukijoe. Slava Musasija koju nikako nije potpuno uzivao, rasla je tako u XVIII i XIX vijeku da bi se prenijela i u ovaj nas vijek u kome je tek Musasi izgleda potpuno oziveo i u kome ga slave vise nego sto je on ikada i pomislio da ce se dogoditi u vijekovima ljudskog postojanja.