Postojnska jama je nadaleko poznata po izuzetnom bogatstvu stalaktita i stalagmita šarolikih boja i oblika. Stige su različite veličine. Najmanje su cjevčice i stalaktiti koji vise sa stropa, a najveći su stalagmiti i sigaste čunjaste tvorevine koje rastu s poda. Na zidovima postoje različite zavjese od stiga. Stalaktiti i stalagmiti srastaju u sigaste stubove.

Sige nastaju prirodnim fizičko-hemijskim procesima. Kišnica, pri prodiranju s povrsine u podzemlje, otapa vapnenac. Kad vodene kapi stignu do stropa jame, iz njih se izluči kalcijev karbonat u obliku šupljiv stalaktita. Brojne kapi padnu na tlo jame, gdje se preostali kalcijev karbonat taloži u različito oblikovane stalagmite. Oblici siga zavise od količine kapanja, količine otopljenog i nataloženog kalcijum karbonata te od količine padavina i debljine biljnog pokrivača na površini.

Na boju siga utiču razne stvari koje kišnica donosi s površine u podzemlje. Crvenkastu boju daje im kraška ilovača, bogata željezovim oksidima, a crnu i sivu boju daju manganovi oksidi. Osim po obliku i boji, sige se razlikuju i po starosti. Najstarije sige u Postojnskoj jami počele su nastajati prije više od 500 000 godina.

Sige rastu veoma sporo. Stručnjaci su utvrdili da u 10 godina narastu za samo 0,1 mm, a najviše za oko 1 mm. Ako sige oštetimo ili odlomimo, ne mogu se nadomjestiti.

BACK