Postoji legenda da je, pre mozda hiljadu godina, nekog
Etiopljanina privukao prijatan miris jednog zapaljenog divljeg grma. Otkinuo je
i sazvakao nekoliko bobica; njihov ukus mu se toliko svideo da je skuvao od
njih napitak — i tako otkrio »crnu kafu«!
Znamo da su Etiopljani, u istocnoj Africi, prvi pili kafu. Do XV veka to je bilo
jedino mesto na svetu gde je kafa rasla; odatle je prneta u Arabiju. Posle toga,
u toku 200 godina, svet se snabdevao kafom iz Jemena, u juznoj Arabiji.
U XVII veku Holandani su poceli da gaje kafu na ostrvu Javi, i preneli su tu
biljku u nekoliko drugih tropskih zemalja. Englezi su je zasadili na ostrvu
Jamajci, a odatle je preneta u Srednju i Juznu Ameriku. Ubrzo je kafa postala
omiljeni napitak u Evropi i Severnoi i Juznoj Americi. Kafa uspeva u skoro svim
tropskim podnebljima, ali najbolje raste na visokom, oceditom zemljistu. Takvo
se zemljiste i podneblje mogu naci na brdima u podnozju visokih planina u
Brazilu. Zato se danas tri cetvrtine ukupne kolicine kafe koja se trosi u svetu
proizvodi u Brazilu. Tamo se nalaze najvece plantaze; na nekima od njih, koje se
protezu kilometrima, raste vise miliona zbunova kafe. Kafa se u velikim
kolicinama gaji u Venecueli, Kolumbiji, Gvatemali i Meksiku, a takodje i na
nekim od Zapadnoindijskih ostrva i na Javi. Imena »moka« i »Java« potekla su od
mesta gde je kafa gajena. Medutim, danas ona oznacavaju samo pojedine vrste kafe.
I »mo-ka« i »java« sada, na primer, rastu i u Brazilu, isto kao i vrste »rio«, »santos«
ili »minas«. Najvece pristaniste za izvoz kafe je Santos, u Brazilu.
<< povratak na prvu stranu