ISTINE I ZABLUDE
Jedno od najpoznatijih svojstava
kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno
odgadja umor i pospanost. Takoder je poznato da kofein djeluje i kao blagi
diuretik. No, iako studije koje su proucavale sigurnost unosa kofeina, nisu
uspjele dovesti u vezu umjeren unos kofeina sa nekim odredenim zdravstvenim
tegobama, još uvijek postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji
sadrže kofein.
S ciljem razjašnjenja nekih kontroverzi, izdvojene su najcešce tvrdnje – moglo
bi se reci i zablude - kojima se izražava gore navedena zabrinutost.
1. Kofein izaziva ovisnost
Neke osobe cesto naglašavaju svoju ovisnost o kofeinu, medutim, sudeci po
mišljenjima vecine mjerodavnih ustanova, kofein ne može izazvati ovisnost. Kod
odredenih se osoba, ukoliko naglo prestanu unositi kofein, mogu javiti
glavobolje, umor i drhtanje ruku. Medutim, ovi simptomi najcešce traju dan-dva i
povuku se, a mogu se izbjeci ukoliko se unos kofeina, odnosno proizvoda koji ga
sadrže, postupno smanjuje.
2. Kofein povecava rizik za razvoj bolesti srca
Brojne studije pokazale su da unos kofeina ne povecava rizik od
kardiovaskularnih bolesti, ne povecava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje
nepravilan srcani ritam. Mali, privremeni porast tlaka nakon konzumacije kofeina
uocen je kod osoba koje su osjetljive na kofein. Ovaj porast tlaka slican je
porastu tlaka pri umjerenoj tjelesnoj aktivnosti – primjerice, pri penjanju uz
stepenice. Ipak, bez obzira na spomenuto, bilo bi dobro da se osobe sa povišenim
krvnim tlakom o svojim navikama unosa kofeina posavjetuju sa lijecnikom.
3. Kofein uzrokuje rak
Postoji poprilican broj studija koje ne podupiru ovu tezu. Primjerice, studije
koje su se provodile u Norveškoj i na Havajima, a koje su ukljucile preko 20 000
ljudi nisu pronašle nikakvu vezu izmedu redovitog unosa kave i caja te rizika od
razvoja raka.
4. Unos kofeina je cimbenik rizika za razvoj osteoporoze
Prema nekim studijama, unos kofeina može rezultirati povecanim lucenjem kalcija
mokracom. Medutim, pokazalo se da je taj gubitak kalcija minimalan, te je
zakljuceno da normalan unos kofeina ne narušava ravnotežu kalcija niti gustocu
koštane mase, a samim time niti ne povecava rizik za razvoj osteoporoze.
5. Trudnice i žene koje nastoje zatrudnjeti trebale bi izbjegavati kofein
Rezultati vecine studija koje su proucavale utjecaj unosa kofeina na
reproduktivne cimbenike slažu se da je umjeren unos kofeina siguran za trudnice
i njihovu nerodenu djecu.
Studije koje su proucavale vezu izmedu unosa kofeina i vremena zaceca nisu dale
uvjerljive dokaze prema kojima bi se umjeren unos kofeina mogao dovesti u vezu
sa smanjenim uspjehom zaceca. Takoder, provedene studije nisu našle ni vezu
izmedu unosa kofeina te rizika od prijevremenog poroda, nastanka porodajnih
oštecenja, rizika od spontanog porodaja kao ni abnormalnog fetalnog rasta.
Ipak, s obzirom da se u vecini studija ispitivao umjeren unos kofeina na
spomenute rizike, odnosno, utjecaj povišenog unosa kofeina na zdravlje trudnice
i djeteta nije dovoljno istražen, trudnicama se i dalje preporuca da ne unose
više od 300 mg kofeina dnevno.
6. Kofein negativno djeluje na zdravlje djece
Djeca opcenito imaju jednaku sposobnost procesiranja kofeina kao i odrasli.
Pokazano je da hrana ili napici koji sadrža kofein, kada se uzimaju u umjerenim
kolicinama nemaju utjecaja na hiperaktivnost ili poremecaj pažnje kod djece.
Ipak, kod osjetljive djece, visoke doze kofeina mogu uzrokovati privremene
simptome poput uzbudenosti, nemira i anksioznosti.
7. Kofein nema nikakvo pozitivno djelovanje
Dobro je poznato da kofein povecava budnost i moc koncentracije. Šalica kave
nerijetko se, primjerice, preporuca vozacima koji putuju na dulje relacije, kako
bi se održali budnima i što koncentriranijima na vožnju. Prema nekom
istraživanjima, kofein može poboljšati pamcenje i logicko zakljucivanje.
Mnogi napici koji sadrže kofein, u prvome redu caj, a potom cokolada i kava,
sadrže i antioksidanse, komponente koje dokazano blagotvorno djeluju na zdravlje,
posebice kada se radi o prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti.
Neke studije sugeriraju da bi kofein, zbog svojstva smanjivanja koncentracije
histamina – supstance koja provocira odgovor organizama na alergen – mogao biti
koristan u ublažavanju alrgijskih reakcija. Takoder, vec je duže vrijeme poznato
da kofein pomaže nekim osobama koje pate od astme.
Važno je napomenuti da i nakon desetljeca istraživanja, znanstvena zajednica
nije uspjela priskrbiti dovoljno relevantnih dokaza koji ukazuju na to da je
umjerena konzumacija kofeina štetna za zdravlje.
Za odraslu osobu, umjerena kolicina kofeina znaci 300 mg kofeina dnevno, a kako
bi izracunali svoj prosjecan dnevni unos, dane su kolicine kofeina sadržane u
najcešcim prehrambenim izvorima.
|
|
|
|
|
|