EKOLOGIJA

 

NACIONALNI PARK KOZARA

Nacionalni park "Kozara" se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, zauzimajui centralni dio istoimene planine - Kozare (RS)

Povrina od 3520 ha proglaena je Nacionalnim parkom 1967. s ciljem zatite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.

Kozara je planina dinaminog reljefa iji visovi ne prelaze hiljadu metara nadmorske visine. Umjereno-kontitentalna klima, veliki broj sunanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Gradika, Prijedor, Dubica i ostala okolna mjesta, daju posebnu vrijednost ovoj planini. Posebno lovite "Kozara" kojim, tako|e, upravlja Nacionalni park, ima povrinu od 16 000 ha. Na podruju Nacionalnog parka nalaze se izvori veih potoka i rijeka (Mljeanice, Motanice, Kozarake rijeke-Starenice) to NP "Kozaru" ini orohidrografskim voritem istoimene planine. Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima podruje Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaraavnjenih platoa visine od 700-800 metara.To je zatiena zona (prvi stepen zatite) u kojoj  se izgra|uju, ili su ve izgraeni, turistiki objekti. Tokom poslednjeg rata u BiH, veina ugostiteljskih objekata koji su, prije rata, bili visoko rangirani - devastirana je. U toku 2004. izgraena su dva planinska bungalova apartmanskog tipa i pansion Bijele vode.

       

Nacionalni park "Kozara" svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN - zatienim pejzaima- oplemenjuje doivljaj svakog posjetioca Parka .

NP "Kozara" lan je Federacije nacionalnih parkova Evrope - EUROPARC!

Na podruju NACIONALNOG parka biljni svijet je raznolik i bogat, naravno, zahvaljujui mnogobrojnim faktorima: prije svega, klimatskim, edafskim, orografskim, i mnogim drugim. Sjeverni dio Kozare zauzimaju visoke ume u kojima

dominira bukva i jela, a u junom dijelu povrine su obrasle, niskim (izdanakim) umama hrasta i kulturama etinara (crni bor, bijeli bor i smra). Karakteristina pojava je pojava jele na visinama koje nisu uobiajene u Evropi za pojavu ove vrste. Naime, na jelu, na Kozari, nailazimo i na visinma od 200 metara! Pored njih ima i javora, lipe, jasena, graba, ive i johe. Meu grmolikim vrstama na Kozari postoje: lijeska, glog, drenjak, zova, a zeljasti pokrov ine:

 

 

petrov krst (Paris quadrifolia)

lazarkinja (Asperula odorata)

umarica (Anemone nemorosa)

kopitnjak (Asarum europaeum)

kukurijek (Helleborus odorus)

vrijesak (Calluna vulgaris)

i druge...

 

Vaan prirodni resurs Nacionalnog parka je ljekovito i aromatino bilje. Meu ljekovitim biljem koje se nalazi u pojasu uma jele i bukve istiu se:

jagoda divlja (Fragaria vesca)

maslaak (Taraxacum officinale)

bokvica (Plantago media)

hajduka trava (Achillea millefolium)

zeja soca (Oxalis acetosella)

borovnica (Vaccinium myrtillus)

velebilje (Atropa belladonna)

majina duica (Thymus serpyllum)

lipa bijela (Tilia cordata)

kopriva (Urtica dioica)

breza (Betula verucoso)

kleka,borovica (Juniperus communis)

kamilica (Matricaria chamomilla)

nana (Mentha piperita)

jagorevina (Primula vulgaris)

kupina (Rubus fruticosus)

zova (Sambucus nigra)

trenja (Prunus avium)

alfija, kadulja (Salvia officinalis)

lijeska (Corylus avellana)

oskorua (Sorbus domestica)

plunjak (Pulmonaria officinalis )

bijeli glog (Crataegus monogyna)

Flora Kozare nije dovoljno ispitana. Trenutno su u toku aktivnosti usmjerene ka formiranju naunih  timova koji bi se bavili izuavanjem biodiverziteta i izradom monografije o Kozari koja, zaista, zavreuje panju, to dokazuje i podatak da je Botaniki odsjek prirodnjakog odjeljenja iz Sarajeva, tokom 1959-1960. prouavajui floru Kozare, prikupio 900 vrsta biljaka,me|u kojima ima i endemskih biljnih vrsta... O tome je objavljen i nauni rad u Glasniku Zemaljskog muzeja, u Sarajevu, 1963.

Na podruju Nacionalnog parka "Kozara", posebno u jesen, u karakteristinim umskim zajednicama pojavljuju se GLJIVE.

Prolazna divlja, koja esto dolazi sa drugih lokaliteta su vuk i jelen. Deavalo se da ,u podruje planine Kozare, zaluta i medvjed, kojem je stanite, inae, na susjednoj planini Grme.

Kozara je stanite i velikog broja ptiijih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, kobaca, sova... Meu negrabljivicama istiu se jarebica, golub griva, golub duplja, grlica, svraka, slavuj veliki, veliki djetli, sjenica i vrabac.

Reptili Kozare: zmija bjelouka - pojavljuje se u dolini rijeke Golubae i na Bijelim vodama. Kockasta bjelouka - pojavljuje se u rijeci Golubai. U blizini Zeijeg kamena primjeen je poskok. Planinskih gutera i smukova ima na razliitim lokalitetima ove planine.

Meu vodozemcima zastupljene su abe i dadevnjaci. A u srednjim i donjim tokovima rijeka Mljeanice, Starenice, Motanice i Crne rijeke ive potona pastrmka i rak. Dostupni podaci ukazuju na prisustvo vie vrsta skakavaca i zrikavaca:

Ectobius balcani Rine - naen je na Mrakovici

Bicolarana bicolar Phil

Miramela bos. Mili (nalazite Mrakovica, Motanica, Golubaa )

Poecilimon ornatus (nalazite na Golubai) itd...

 

IZLETITE TRENJIK

Okolina Banjaluke nudi mnostvo mogucnosti za izletnike i ljubitelje brdskih setnji i biciklizma. Brda koja okruzuju grad privlace svojim zelenilom, kao i mjesavinom pitomosti i divljine, tako da na nekim lokacijama koje su udaljene samo 5 kilometara od centra grada, gubite svaki osjecaj blizine urbanog podrucja. Tradicionalno naviknuti na vikend setnje na okolna izletnika mjesta, stanovnici Banjaluke prosiruju ove aktivnosti i na nove atraktivne sportove.

Jedna od interesantnih lokacija je:

 

       



Sehitluci

Sigurno najpoznatije banjolucko izletiste, podjednako atraktivno i za mladje i starije generacije. Nudi tri popularne lokacije:

Tresnjik

Prostran travnati prostor okruzen sumom i prekriven tresnjinim stablima, idealno piknik mjesto koje nudi i mogucnosti za sportske aktivnosti. Postoji mnostvo sumskih staza koje vode od ovog izletista. Pristup je moguc pjesice, biciklima i automobilima. Ako na Tresnjik dolazite sumskom stazom, mozete se odmoriti i osvjeziti na Rajnerovom vrelu. Tu je nekada bila i izletnicka kucica.

Sa Tresnjika vodi staza prema vrelu Zmajevac, na neka 3-4 km od istocnog izlaza s proplanka.Voda iz izvora lociranih uz stazu je pitka, takodjer postoje i mala, neuredjena mjesta za rostilj.

 

                       Spomenik na Sehitlucima - Spomenik palim Krajisnicima (403m)

Spomenik je podignut u cast zrtava II svjetskog rata, (juna 1941. na tom mjestu je donesena odluka o dizanju oruzanog ustanka protiv okupatora), a djelo je vajara Augustina Augustincica koji je uradio skulptorsko i arhitektonsko uredjenje i I.Mujezinovica - freske u mauzoleju. Na zalost, u proteklih deset godina spomenik je prilicno unisten.Najmanje sto se moze uciniti je okreciti nebrojene grafite i pobrinuti se o redovnom odrzavanju cistoce.

Sa spomenika se prua predivan pogled na grad i njegovu okolinu i pored svih nedostataka, ta romanticna okolina, pored izletnika, privlaci i mnoge zaljubljene parove.

Brdo Sehitluci se nalazi na juznoj strani grada. Najlaksi pristup brdu je s desne obale Vrbasa, kroz gradsko naselje Mejdan sve do poznate raskrsnice pored nekadasnjeg restorana "Alibaba". Tu se skrene lijevo i prati asfaltni put.

Pristup Tresnjiku moguc je i sumskom stazom, poslije raskrsnice kod Seizmoloske stanice, gdje se skrene lijevo na prvu sumsku stazu (odmah poslije ograde mosta)

 

Motel na Sehitlucima



Prije rata u BiH motel, tokom rata Radio "Big" imao tu sjediste.Motel nije vise funkcionalan za prvobitnu namjenu.

NAZAD