N A C I Z A M

ISTORIJSKA POZADINA

Nacionalsocijalistička filozofija pojavila se na političkoj sceni u kritičnom razdoblju za Njemačku; nacija ne samo što je poražena u Prvom svjetskom ratu, već je bila prinuđena da potpiše Versajski sporazum, koji je sadržao iznimno stroge uvjete, što je u vrijeme velike depresije i političke nestabilnosti dodatno pogoršalo položaj poslijeratne Njemačke. U to vrijeme rodila se i "legenda o ubodu u leđa" (njem. Dolchstosslegende) koju su lansirali nacionalsocijalisti, a po kojoj je njemački ratni napor bio sabotiran od strane unutarnjih elemenata, osobito Židova i da je "nedostatak patriotizma" bio direktan uzrok njemačkog poraza (kao jedan od argumenata u prilog ovoj teoriji nacisti su isticali činjenicu da je linija fronta, u trenutku kapitulacije, bila izvan njemačke teritorije). Politički kriticizam bio je usmjeren ka socijal-demokratima i ka vladi Weimarske republike koja je bila optužena da je izdala zemlju. Teorija o "ubodu u leđa" imala je za posljedicu to što je njemačko društvo očekivalo povećano iskazivanje nacionalne lojalnosti od strane njemačkih državljana stranog porijekla, kao što su Židovi, kao i porast anti-semitskih osjećaje i potporu ideji Jevrejskog pitanja (Judenfrage) u vrijeme jačanja narodnog pokreta i želje za stvaranjem Velike Njemačke.
Iako je Hitler pristupio radničkoj partiji u rujnu 1919. god., a objavio Majn Kampf 1926. godine osnovne ideje nacionalsocijalizma imale su svoje korijene u idejama grupa i pojedinaca više desetljeća starim. Među ovim grupama nalazi narodni pokret i njegov okultni pandan, Ariozofija. Među mnogobrojnim ariozofskim skupinama nalik ložama, samo je tajno društvo Tula moglo izravno povezati sa začecima Nacističke partije. Ova kao i druge moguće veze između nacizma i okultnog obrađene su u članku Nacistički okultizam.
Nacizam suvremen termin koji se odnosi na ideologiju Nacističke partije i njen pogled na svijet koji je bio raširen u njemačkom društvu, iu određenoj mjeri europskom i američkom društvu tijekom godina njene vladavine Njemačkom (1933. do 1945). Na slobodnim izborima održanim 1932. godine u Vajmarskoj republici Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija postala je najjača parlamentarsna stranka; ni jedna druga politička stranka do tada nije imala toliku parlamentarnu većinu. Imenovanje Adolfa Hitlera za njemačkog kancelara 30. januara 1933. godine kao i dalje snaženje njegove diktature označili su početak stvaranja Nacističke Njemačke. Tijekom svoje prve godine provedene na vlasti, NSDAP je proglasila "Hiljadugodišnji rajh" - Tausendjähriges Reich ili "Treći rajh" - Drittes Reich (kao direktnog nasljednika Svetog rimskog carstva i Njemačkog carstva). Nacionalsocijalistički režim u Njemačkoj prestao je da postoji sa završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine, kada je partija proglašena za zločinačku organizaciju od strane pobjedničkih sila. Kao takva, Nacionalsocijalistička partija je zabranjena, a njenim pripadnicima je suđeno za sudjelovanje u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.
Od 1945. godine. Nacizam je, kao politička ideologija, zakonom zabranjen u Njemačkoj. Zabrana se odnosi i na svaki oblik nacističke ikonografije i propagande. Unatoč tome, neonacizam nastavlja postojati u Njemačkoj i drugim zemljama svijeta. Nakon Drugog svjetskog rada i Holokausta, izraz nacista i simboli povezani sa nacizmom (kao što je svastika) stekli su izuzetno negativnu reputaciju u Europi i Sjevernoj Americi. Nazvati nekog nacistom ili ukazati na njegove veze s nacizmom smatra se uvredom.

KVIZ

GALERIJA