Građa atoma
Atom se sastoji od veoma malog, pozitivno nalelektrisanog nukleusa (jezgra) okruženog oblakom negativno naelektrisanih elektrona.
Iako je nukleus manji od deset-hiljaditog dijela ukupne
veličine atoma, nukleus sadrži više od 99,9% atomske mase.Nukleus se sastoji od pozitivno
naelektrisanih protona i elektro neutralnih neutrona koje na okupu drži,
takozvana, jaka ili nuklearna sila. Ova sila je mnogo snažnija od poznate elekrtostatičke sile koja vezuje
elektone za nukleus, ali je njen domet ograničen na razdaljinu reda veličine 10-15
metara. Nuklearne sile su nezavisne od
naelektrisanja, što značI da su nuklearne
sile između dva protona, ili protona i neutrona, jednake.
Broj protona u nukleusu (Z) se zove atomski
broj. On
odredjuje koji hemijski element predstavlja atom. Broj neutrona je označen kao
N. Atomska masa nukleusa (A) je zbir atomskog broja i broja neutrona (Z+N). Dati
element može imati mnogo različitih izotopa, koji se međusobno razlikuju po
broju neutrona koji se nalaze u jezgru. U neutralnom atomu broj elektrona je
jednak broju protona u jezgru.
Do sada je poznato 112 elemenata, koji variraju od najlakšeg, vodonika, do skoro otkrivenog, još bezimenog elementa 112. Svi elementi teži od uranijuma su vještački napravljeni. Među elementima postoji otprilike 270 stabilnih izotopa i više od 2000 nestabilnih izotopa.
Pocetna strana Gradja atoma Radioaktivnost Nuklearne reakcije Detekcija zracenja Nuklearni reaktori Nuklearno oruzje Pitanja
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |