Petra Medaković

BIOGRAFIJAPOKRET ZA GRAĐANSKU RAVNOPRAVNOSTCITATIGALERIJAKVIZ

 

POKRET ZA GRAĐANSKU RAVNOPRAVNOST U SAD-U

 

MARŠ NA WASHINGTON

 

Nakon što je na sebe skrenuo pažnju javnosti kada je 1955. održao svoj prvi govor kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks, Martina Lutera Kinga su počeli svuda pozivati na demonstracije, predavanja i molitve. On je neumorno prihvatao svoj zadatak, okupljao je oko sebe slušaoce, jačao njihovo samopouzdanje i pozivao na nenasilje. Pobjeda u Montgomeriju dala je hrabrosti i volje pokretu za građanska prava. Sada je to značilo ne zastati na pola puta, nego se izboriti i za prava crnačkog stanovništva u celoj zemlji.

U augustu 1963. desio se vrhunac organizovanjem nenasilnog marša na Vašington. Marš je zamišljen kao skretanje pažnje vlasti i javnosti na očajne uslove u kojima su živjeli crnci na američkom jugu. Procjenjuje se da se oko 250 000 ljudi se odazvalo pozivu. Okupili su se pod vedrim nebom. Martin Luter King je održao značajan 17-minutni govor o svom zalaganju za rasnu jednakost i okončanje diskriminacije u SAD-u. Kingov “san” odnosio se na budućnost u kojoj američki crnci i bijelci skladno koegzistiraju kao potpuno ravnopravni građani. King je Ustav i Objavu nezavisnosti uporedio sa čekom, koji se trenutno ne smatra važećim za crno stanovništvo Amerike, nego jednostavno ima pečat na kojem piše "Bez pokrića". Govor zapamćen pod nazivom "Ja imam san" je nakon ovih jedinstvenih demonstracija u Americi ostavio za sobom zaista dalekosežne utiske. Tokom samog marša postavljeni su i neki konkretni zahtjevi (npr. ukidanje rasne segregacije u javnim školama, ukidanje rasne segregacije pri zapošljavanju, povećanje minimalne nadnice na 2 dolara za sve radnike).

 

Marš je izazvao veliku zabrinutost kod administracije predsjednika Kennedyja. Vjerovalo se da će marš preći u nasilje koje bi ugrozilo očekivano zakonodavstvo o građanskim pravima i nanijelo štetu međunarodnom imidžu Sjedinjenih Država. Marš se pokazao kao važan faktor u donošenju  "Akta o građanskim pravima" iz 1964. i "Akta o glasačkim pravima" iz 1965 kojima su afro-američkoj populaciji omogućena mnoga od osnovnih ljudskih prava.

 

 

nazad na vrh stranice